U razvoj otoka hrvatski državni i javni sektor u protekle je dvije godine uložio više od pet milijardi kuna, mahom nepovratnog novca, pokazuju izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018. i 2019. godini.
U razvoj otoka svake se godine ulaže više, tako je 2018. uloženo nešto više od dvije milijarde kuna, za petinu više nego godinu prije, prošle je pak uloženo gotovo 900 milijuna kuna više nego pretprošle godine.
U obje izvještajne godine najviše je novca prema otocima usmjereno preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ukupno 1,3 milijarde kuna.
Preko njegove Uprave za otoke, iz državnog je proračuna u održivi razvoj otoka uloženo 112 milijuna kuna pretprošle godine i 92 milijuna kuna prošle godine. Rekorder po broju projekata, čak 70, pretprošle je godine bila Korčula.
Promatrano kroz županije, najviše novca u protekle dvije godine uloženo je u projekte otoka Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije, te Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije.
Ulagalo se u kapitalne projekte, poticao otočni javni cestovni prijevoz, vodoopskrba i gospodarstvo. Za poticanje toga gospodarstva u 2018. uloženo je osam milijuna kuna, godinu poslije milijun kuna više, u 2018. pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo je 218 otočnih poslodavca za 2290 djelatnika, a prošle godine njih 251 za 3275 djelatnika.
Županije u svoje otoke uložile 195 milijuna kuna
Otoke ima sedam županija: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, a same su u njihov razvoj u dvije godine uložile 195 milijuna kuna.
Država je za subvencioniranje javnog otočnog cestovnog prijevoza u dvije izvještajne godine izdvojila 63,5 milijuna kuna. Besplatni prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina te osoba s invaliditetom kojima nadoknađuje troškove vlastitog prijevoza država jamči na 17 otoka: Krku, Cresu, Lošinju, Pagu, Rabu, Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku, Ižu, Braču, Hvaru, Visu, Šolti, Korčuli, Mljetu, Šipanu i Lastovu te na poluotoku Pelješcu.
Za subvencioniranje cijene vode na otocima u dvije godine izdvojeno je 20-ak milijuna kuna.
Znatna svota, 627 milijuna kuna u obje godine, izdvojena je za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, to jest za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno kako bi se poboljšali uvjeti života na njima i povećala konkurentnosti otočnoga gospodarstva.
Od 53 državne linije u ovlasti te agencije lani se održavala 51, i to 24 trajektne, 12 brodskih i 15 brzobrodskih linija. Njima se povezalo 45 stalno ili povremeno nastanjenih hrvatskih otoka, uključujući i poluotok Pelješac.
Jadrolinija kao važan 'korač'
Važnu ulogu u životu otoka i otočana ima i Jadrolinija, prijevoznik koji je 2018. u svoju flotu uvrstio novi katamaran "Jelena", što je investicija vrijedna gotovo 70 milijuna kuna. "Jelena" može prevesti 403 putnika i osam članova posade i u prvom razdoblju plovi na splitskom području.
Među većim ulagačima u otoke bile su i Hrvatske ceste, tvrtka čija su ulaganja u dvije godine dosegnula gotovo milijardu kuna. U najvažnije projekte ubraja se most kopno - poluotok Pelješac s prilaznim cestama i obilaznicom Stona te projekt most - kopno - otok Čiovo.
U ukupnim ulaganjima od gotovo pet milijardi kuna 575 milijuna čine zajmovi Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
