Ekološka svijest u Hrvatskoj je u porastu, pokazalo je Europsko društveno istraživanje. Analiziran je period od 10 godina, izabrano je šest zemalja Europske unije sličnog povijesnog naslijeđa, a od Hrvatske jedino je bolja Slovenija.
U Šibeniku se čistilo kod rive, u Puli izvlačile olupine. Sadilo
se drveće, od javnih površina u Zagrebu preko školskih
dvorišta u Zadru do inovativnog pošumljavanja dronovima. Varaždin
je dobio prvi javni voćnjak.
Sve ove prošlogodišnje akcije pokazuju da je briga o prirodi
Hrvatima sve važnija. Među šest usporedivih zemalja Srednje
Europe 2008. smo bili među najlošijima. Deset godina
poslije – značajan skok.
"Kod nas dolazi do tog nekog porasta i to je ono možda najbitnije
da postoji taj neki trend rasta. (…) To ne znači nužno da će se
ljudi tako i ponašati. To su njihovi stavovi, njihove neke
vrijednosti su više proekološki orijentirane, ali da li će biti
ponašanja to ne možemo garantirati", govori Vladimir
Ivanović, autor istraživanja.
"Sigurno taj trend porasta svijesti u budućnosti bi mogao
odigrati u samoj promjeni u ponašanju, ali tu nije uvijek sve na
samim pojedincima jer i ta individualna akcija nije dovoljna u
sferi same ekologije već tu moraju biti i nekakvi zakoni vezani
uz to, ta se svijest i kroz obrazovni sustav može pojačati",
dodaje njegov kolega, Bruno
Šimac.
S tim se slaže i osnivač "Čistećih medvjedića" koji već gotovo
dvije godine diljem Hrvatske skupljaju smeće.
"Aktivni jesmo. U tom smislu se vidi određeni napredak, pogotovo
sad u vrijeme korone kad su ljudi morali pronaći nove
aktivnosti, tako sam i ja sam upao u tu vrstu ljudi, ali sigurno
da ima još jako puno prostora za napredak",
tvrdi Perica Štefan, osnivač Čistećih
medvjedića.
Osnivačica edukativne Inicijative "Ja bolji građanin",
Marina Matijević razlike vidi i među publikom
određenih društvenih mreža. Oni na Instagramu jako su
zainteresirani i veliki dio njih zaista djeluje.
"Kada pričamo o Tik Toku, dakle vrlo širokoj, popularnoj mreži,
koja ima najveći rast gdje moja videa stvarno dosežu i po 100 i
200 i 300 tisuća, tada ipak vidim da se tu radi o publici koja
samo pregleda, dakle ni ne dodjeli taj famozni 'Follow'", rekla
je.
Štefan zaključuje kako je zaista potreban jedan mali klik da
se prenemo i krenemo u akciju. "Prilika ima jako puno, i posla
još i više", govori.
