Kroz Hrvatsku je u vrijeme velikog izbjegličkog vala na takozvanoj balkanskoj ruti prošlo gotovo milijun migranata i izbjeglica, zbog čega postoji opasnost vraćanja njih još nekoliko tisuća, piše Glas Slavonije. MUP ne želi otkriti nikakve procjene o tome koliko bi se migranata sukladno Dublinskom sporazumu moglo vratiti u Hrvatsku.
Kako navodi Ministarstvo unutarnjih poslova, na to utječu brojni čimbenici poput rezultata žalbenih postupaka u drugim državama članicama, dobrovoljni povrati u zemlje podrijetla osoba koje bi se trebale vratiti u Hrvatsku kao odgovornu državu članicu, ali i izbjegavanje transfera bijegom u drugu državu članicu.
Hrvatska je prva zemlja na povratničkoj ruti
Postoji bojazan da će sudbinu migranata koje zapadne zemlje budu vraćale morati rješavati Hrvatska, kao prva zemlja na ruti gdje se izbjeglice smatraju sigurnima.
Očekuje se da će se Angela Merkel, koja tijekom kampanje želi umanjiti štetu i strah od terorizma u Njemačkoj, željeti čim prije riješiti izbjeglica koje Nijemci sve manje žele vidjeti na njemačkom tlu.
Politolog i stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina smatra kako hrvatska sigurnost nije ugrožena.
'Hrvatski obavještajci rade stručan posao'
'Hrvatska je primila, prema mojem mišljenju, optimum broja izbjeglica i time pokazala solidarnost i spremnost na pomoć. Ne smatram da bi izbjeglice bile osobito diskriminirane u Hrvatskoj. Ujedno, hrvatske obavještajne službe rade stručan i hvalevrijedan posao pomnog propitivanja svakog tražitelja azila, što pridodaje sigurnosti hrvatskih građana. Zadovoljan sam što je Katolička crkva pokazala veliku susretljivost i spremnost pomoći izbjeglicama i tražiteljima azila, kao što se preko isusovačke službe za izbjeglice pomaže i u prilagodbi tih ljudi hrvatskom društvu. Za razliku od nekih susjednih zemalja koje se diče svojim katoličanstvom, u Hrvatskoj se doista može osjetiti taj kršćanski duh pomoći drugome u nevolji, što pokazuje istinsku vjeru i Crkve i naroda, rekao je Obućina za Glas Slavonije.
Politički gledano, tvrdi Obućina, Hrvatska bi morala stati uz revidiranje Dublinskog sporazuma prema već izrečenoj ideji da se raspodjela azilanata odvija prema BDP-u i broju stanovnika, s mogućnošću vlastite odluke da se zaustavi daljni priljev ljudi. No, kaže kako je notorna neistina da je Hrvatska prva EU zemlja u koju izbjeglice dolaze, jer se valovi izbjeglica slijevaju u Grčku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku...
'Hrvatska se ne treba klasično pokoriti interesima drugih'
'Postoje izbjeglice koje preko Rusije pristižu u skandinavske zemlje. Smatram da je broj izbjeglica danas u Hrvatskoj sasvim dostatan za zemlju naše veličine te da bi hrvatska diplomacija trebala raditi spram opisanog stava o samovoljnom zatvaranju. U tom slučaju, kao što možemo primijetiti u drugim zemljama, Hrvatska bi mogla doći pod određenu kritiku EU-a, ali ne treba se toga bojati i klasično se pokoriti interesima drugih.
'U narednom razdoblju mogli bismo primiti nekoliko stotina izbjeglica'
Ono što je pomalo začudno jest tko može, a tko ne može imati status izbjeglice i azilanta. To su iznimno proturječne i vrlo političke odluke. Nije mi jasno zašto status izbjeglice može dobiti netko iz Irana, s obzirom na to da je riječ o iznimno sigurnoj zemlji u kojoj i oni koji drukčije misle imaju slobodnog prostora za život. Istodobno, zašto izbjeglice nisu ljudi iz Saudijske Arabije, Turske, Rusije...? Očito je na djelu političko kategoriziranje koje ovisi o političkim stavovima Europe. Mi smo dio te Europe, ali, nažalost, smatram da se ne vidi da u njoj ikako sudjelujemo. Taj određen pesimizam govori mi da je moguće da ćemo primiti i još nekoliko stotina izbjeglica u idućem razdoblju', zaključio je Obućina.
