U mjesecu kolinja u Hrvatskoj je zaklano čak 16.000 svinja manje nego godinu prije. Proizvođači svinjetine ističu brojne probleme s kojima se susreću jer upravo su u prosincu trebali zaraditi novac za godišnju proizvodnju.
Iako imamo potencijal ne samo za vlastitu proizvodnju već i za izvoz, Hrvatska je najveći uvoznik svinjetine u Europskoj uniji.
Uzgajivač Vlado Ferbežan na potpuno prirodan način uzgaja svinje. Njegovi su proizvodi traženi i izvan Hrvatske. Ipak, ove je zime samo 10 posto njegovih svinja završilo kao kobasica i kulen.
"2019. sam zaklao oko 50 komada plus 120 odojaka. Godinu prije zaklao sam negdje oko 600 svinja i plus odojaka, ja računam oko 200 komada", rekao je Ferbežan.
Nije jedini koji ima problem jer podaci su neumoljivi, ali samo za proizvođače svinja.
Proizvodnja govedine u prosincu je rasla za više od tisuću grla, proizvodnja peradi bilježi porast od oko 130.000 komada. No svinja je u klaonicama u istom mjesecu manje i to za čak 16.000.
Razlozi? Jedan je strah od afričke svinjske kuge. No domaći proizvođači tu bolje stoje nego trgovački lanci.
Jednostavno, nema klaonica
No Hrvati uvoze. I to najviše u Europskoj uniji. Točnije, proizvodimo otprilike samo trećinu svinjetine koliko potrošimo.
"Uvozimo ogromne količine svinjskoga mesa iako imamo sve mogućnosti za puno veću proizvodnju. A turistička smo zemlja, imamo i veliku potrošnju", kazao je Igor Mirković iz Hrvatske gospodarske komore.
Najveći je problem infrastruktura. Naime, gospodin Vlado s početka priče nije imao kamo sa svinjama jer - nema klaonica.
"Prije nekih 10-12 godina bilo je jako puno klaonica. Svaki grad je imao svoju klaonicu. Danas u cijeloj županiji imamo dvije klaonice", kaže Vlado.
Pa iako možemo ponuditi vrhunski proizvod, bez klaonica, ali i radne snage odnosno mesara, i dalje ćemo uvoziti strano meso, a svoj štand na tržnici čuvati kao kap vode na dlanu.