Na konferenciji za novinare održanoj u jami Baredine u Novoj Vasi kraj Poreča, ministar je istaknuo kako se ove godine može očekivati približno osam milijardi eura deviznog prihoda od turizma, koji je lani iznosio 7,4 milijarde.
Najava dobre posezone
Samo u srpnju se, prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u gradu Zagrebu odmaralo se 3,4 milijuna turista, što je 11 posto više turista nego u srpnju prošle godine, a njihovih 22,8 milijuna noćenja u porastu su za 9 posto.
"Izvrsni rezultati u srpnju govore nam da je sama špica sezone odlično pripremljena u dogovoru javnog i privatnog sektora. Dobri rezultati predsezone, kao i dobra najava posezone dokaz su da program Hrvatska 365 daje rezultate te da Hrvatska sigurno produljuje sezonu", kazao je ministar Lorencin.
Do 2020. među 20 vodećih destinacija
Istaknuo je kako su veliki broj investicija te realizacija Strategije razvoja turizma odnosno razvoj proizvoda i porast turističke potrošnje dobar putokaz do ostvarenja konačnog cilja, a to je da Hrvatska do 2020. godine bude jedna od dvadeset turistički najkonkurentnijih destinacija na svijetu.
Samo u srpnju strani turisti ostvarili su više od 3,1 milijun dolazaka, što predstavlja porast od 11 posto, te 20,8 milijuna noćenja, što je rast od 9 posto. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 8 posto te od 6 posto u noćenjima.
Porast bilježe sve jadranske županije
Poraste u srpnju bilježe sve jadranske županije i grad Zagreb. Tako je u Istri u srpnju zabilježen broj dolazaka od 848 tisuće gostiju, što je 12 posto više, te noćenja od 6,5 milijuna ili 8 posto više u odnosu na srpanj prošle godine, istaknuo je Lorencin.
Naveo je kako se u Splitsko-dalmatinskoj županiji u srpnju odmaralo 701 tisuće turista, što je porast od 12 posto, koji su ostvarili 4,4 milijuna noćenja ili 11 posto više. Na Kvarneru je u srpnju zabilježen dolazak 593 tisuća gostiju (porast od 14 posto), te 3,8 milijuna noćenja (porast od 11 posto).
Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Česi...
U srpnju je najviše ostvarenih dolazaka s tržišta Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske Austrije, Slovačke, Italije, Nizozemske, Mađarske te Ujedinjenog Kraljevstva.
Pet najjačih tržišta za hrvatski turizam u razdoblju od siječnja do srpnja po udjelu u noćenjima su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Poljska, Italija, Nizozemska, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo te Mađarska.
