U Hrvatskoj ponovno rekordne brojke zaraženih covidom, opterećenje na zdravstveni sustav raste, a liječnici danima apeliraju na vladu da poduzmu nešto kako bi spriječili takvo rapidno širenje epidemije u zemlji. O rekordnim brojkama i smjeru u kojem ide borba protiv pandemije stoga smo razgovarali s riječkim imunologom dr. Zlatkom Trobonjačom.
Iako je očekivao rast broja zaraženih u četvrtom valu, Trobonjača kaže da su ga zatekle ovako visoke brojke bez obzira na to što se znalo da je delta soj izuzetno zarazan.
"Očekivao sam ipak više kolektivne imunosti u društvu i da će to ipak zaustaviti širenje virusa. Međutim, nitko nije predviđao da će se nekoliko mjeseci od cijepljenja jedan veliki broj, što je sad na razini možda oko 50 posto ljudi koji cijepljeni prije šest mjeseci moći inficirati. Iako i dalje valja napomenuti, zaštićeni su od teških bolesti, to je ona druga razina osobne zaštite - s jedne strane infekcija, s druge strane teška bolest", kaže epidemiolog.
'Najvažnije je pitanje što se s mjerama želi postići?'
Kada se postavlja pitanje mjera, Trobonjača objašnjava da se uvijek polazi o pitanja što se s njima želi postići. Kaže da one mogu biti usmjerene na dvije osnovne stvari a to su smanjenje intenziteta epidemije i opterećenja na zdravstveni sustav.
"Ako reducirate intenzitet epidemije jedino što ćete napraviti jest proširiti je, ona će se produžiti i val će biti duži, no neće biti toliko intenzivan. Drugo što možete napraviti s mjerama jeste smanjiti priljev ljudi u bolnice. Ako imate tako intenzivnu epidemiju kao što sada imamo onda možete jedno četiri pet tjedana iza tog očekivati veliki udar na zdravstveni sustav, jako puno ljudi će završiti u bolnicama, i predviđajući to vi znate da ćete imati veliki problem u zdravstvenom sustavu jer ćete trebati sve te ljude opskrbiti, a kapaciteta imate kakve imate", kaže.
Naglašava ono što se već puno puta u posljednje vrijeme moglo čuti od ljudi unutar zdravstvenog sustava, a to je da se manjak kapaciteta u najmanjoj mjeri odnosi na manjak prostora za smještaj pacijenta.
'Ne mogu se teški pacijenti liječiti u Areni'
"Zbrajamo kvadrate i onda ako nemamo dovoljno kvadrata ćemo onda otvoriti Arenu, i tako dalje. A tko će tamo raditi?", pita se epidemiolog.
Jednako kao što ljudi koji slome nogu idu traumatologu, nastavlja Trobonjača, tako i ljudi koji imaju COVID zahtijevaju skrb pulmologa, infektologa, anesteziologa ili reanimatologa. Nedostatak upravo tih kadrova najveći je problem skrbi o COVID pacijentima, i odvlačenje drugih liječnika na takve zadatke najveći je problem skrbi o osjetljivim COVID pacijentima.
"Vi s mjerama, dakle, možete smanjiti priljev i dozvoliti zdravstvenom sustavu da diše. Treće što možete s mjerama napraviti je potpuno eliminirati epidemiju, ali da biste vi eliminirali epidemiju delta virusom koji je visoko zarazan virus, vi biste trebali napraviti strogi lockdown, nešto što imaju Kina Novi Zeland. No, kako to niti jedna u zemlja nema, kako smo mi turistička zemlja, otvorena zemlja, to je praktički kod nas nemoguće napraviti, mi bi trebali biti izolirani otok u svijetu. Sve je moguće, no tako bi se strahovito oštetili društveni procesi", smatra liječnik.
Kaže da je ključna stvar funkcionalnost zdravstvenog sustava, jer što je zdravstveni sustav funkcionalniji, to su veće šanse i za COVID pacijente. I u tome je glavno objašnjenje velikih razlika u stopama smrtnosti koje sada primjećujemo između primjerice Hrvatske i Slovenije.
Ne znam hoće li mjere djelovati, postoji epidemijski zamor
Trobonjača kaže da upravo ovdje leži važnost mjera, bilo da su one usmjerene ograničavanje kretanja poput COVID propusnica ili o ograničavanja skupova. Mjere koje se trenutno uvode nisu dakle usmjerene na eliminaciju epidemije, već upravo na rasterećenje zdravstvenog sustava.
"Da se eliminira epidemija jednog tako zaraznog virusa, to bi trebale biti stvarno žestoke mjere, koje čak i da se propišu ja ne vjerujem da bi ih naši ljudi poštivali zbog epidemijskog zamora", smatra epidemiolog.
Kaže kako je uvođenje COVID potvrda stoga politička odluka. Njima se strahovito djeluje na društvo, i zbog toga kaže kako on nije prava adresa za odlučivanje o takvim pitanima. Upravo zbog toga takve odluke donose političari koji prate izvješća o stanju društva, a ne liječnici sami.
"U takvoj situaciji, ako napravite žestoku, tvrdu mjeru možete očekivati nemire i protivljenja. Nemiri bi nam najmanje trebali u ovakvoj situaciji. Najlakše je pitati mene kao liječnika što treba napraviti u epidemiji, ili pitajte Kaića, mi ćemo reći treba napraviti lockdown. No, ja sam naravno svjestan da postoji drugi aspekt, a i Kaić je toga svjestan. No, isto tako morate biti svjesni da su liječnici koji rade u bolnicama izuzetno opterećeni ovom epidemijom", zaključuje Trobonjača.