I dok u Hrvatskoj, ali ne samo u Hrvatskoj, Stožer i dalje diže tenzije i svakodnevno bombardira i straši javnost brojkama zaraženih i oboljelih, a kad te brojke padnu onda nam prijete s još gorim brojkama na jesen, sve više znanstvenika pa i epidemiologa tvrdi kako takav pristup više nema smisla i da je vrijeme da se vratimo normalnom životu jer će to Korona ludilo napraviti veću štetu nego sama korona.
Novo normalno
Najviše pozornosti na tu temu je privukao tekst na portalu britanskog BBC-a čiji urednik navodi argumente koji idu u prilog toj tezi. Ali i naši epidemiolozi preopterećeni poslom zavapili su da ovo više nema smisla i da se Stožer mora uozbiljiti.
Novo normalno je već više od pola godine nakon prvog korona slučaja u Hrvatskoj postalo normalno. Slijedi nam neminovno tmurna korona jesen i korona zima, s dnevnim presicama, porastom i padom korona brojki i baš zato mnogi se pitaju je li vrijeme da se smanji doživljaj, odnosno je li vrijeme za staro normalno?
Tako je BBC-ev urednik zdravstvene rubrike prošli vikend objavio članak s naslovom 'Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?' Pita se pretjeruju li mediji i vlade, obzirom da broj pacijenata u bolnicama pada. Zaraženih je više, ali više je i testiranja, piše BBC.
BBC navodi niz primjera poput onih da dnevno u Britaniji umre 30 muškaraca zbog raka prostate ili 30 žena od raka dojke, a od koronom 10 dnevno usprkos još uvijek velikom broju zaraženih. Tako u Hrvatskoj primjerice svaki dan od infarkta umre 27 ljudi, a od moždanog 16.
''Brojanje je posao epidemiologa. Na temelju toga mi procjenjujemo situaciju, na temelju toga mi donosimo mjere, na temelju toga nas druge zemlje ocjenjuju i brojke su toliko važne da ih mi moramo producirati dnevno'', kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Smanjenje korona panike
Možda su u početku i bile, ali neki misle da je kontraproduktivno da je i djeci i umirovljenicima glavno pitanje dana: koliko je danas zaraženih.
''Samo goli brojevi uistinu utječu na pučanstvo na ljude na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti brzo i mislim da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti'', izjavio je znanstvenik Ivan Đikić.
I to na način da se izvještava o tjednim trendovima u određenim područjima, smatra Đikić. Brojke koje mnogi ističu kao ključne u smanjenju korona panike su one o smrtnosti. U Hrvatskoj je u prva tri mjeseca epidemije, od veljače do svibnja otkriveno 2200 zaraženih koronom, u istom razdoblju 100 preminulih. Od kraja svibnja do danas 8300 novozaraženih i 86 preminulih s koronom.
''Niz je čimbenika za to, među njima i način širenja virusa i populacija koju virus momentalno zahvaća, ali najvažnije je da smo mi kao društvo puno pripremljeniji na virus'', rekao je Đikić.
Virus ovaj put nije pokosio domove, obolijevaju mlađi, bolest traje kraće, manje je ljudi u bolnici, i manji je od rizik od smrti.
''Gotovo je 10 puta manji rizik umiranja u odnosu na ono proljetno razdoblje. Vjerojatno se virus nije toliko promijenio nego naše sluznice bolje reagiraju'', objasnio je Ozren Polašek, član znanstvenog savjeta Vlade.
Ali zato je reakcija epidemiologa na novi korona val, pucamo po šavovima. Napisali su pismo Viliju Berošu s 10 zahtjeva, među ostalim i da u samoizolaciju idu samo kontakti iz strateških djelatnosti poput liječnika, medicinskih sestara i sličnih službi.
''Kroz desetak dana imat ćemo odgovor i većinu od tih desetak traženja realiziranih'', kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Izolacija i distance su, čini se, stvar prošlosti u Wuhanu, gdje se prije dva tjedna održao veliki party na bazenu. Wuhanski prizori stižu i iz Šibenika, više od 2000 partijanera uživalo je u vojarni u petak u ritmovima DJa Borisa Brejše. Županijski stožer odobrio je događaj, pod uvjetom da su sve mjere zadovoljene.
