Iako Josipovićeva popularnost dosad nikada nije "zaronila" za ovoliko postotaka odjednom, baš kao što je i bivši predsjednik Stjepan Mesić bio nedodirljiv na ljestvici najpopularnijih političara, tako je i Josipović zadržao svoju poziciju na listi omiljenih. Međutim, broj "obožavatelja" smanjen je s 43,3 posto na 38,9 posto. Slijedi ga Zoran Milanović, s izborom od 11,2 posto, što je pad u odnosu na veljaču (14,1 posto), dok je Jadranka Kosor s 3,7 posto tek na petom mjestu. Imala je 5,6 posto prije izbora.
Kukuriku koalicija, prema CRO demoskopu, drži veliku prednost i tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora, koja čak i raste. U prosincu su imali 41,1 posto, a sada su na 46,1 posto odabira. To je i rast od jedan posto u odnosu na veljaču. HDZ-ova izborna koalicija pala je na 22,9 posto, Hrvatski laburisti su povećali svoj rejting sa 6,5 prema izbornih 5,2 posto, a ostali nisu značajno rasli ni padali.
Čačić najomraženiji u Vladi
Stranačke preferencije potvrđuju veliku prednost SDP-a pred HDZ-om – 33,6 posto prema 18 posto. Laburisti (5,6 posto) su u uzlaznom trendu i "šišaju" HNS za 0,6 posto. Bivša stranka šefa Laburista stagnira, dok su ostali daleko ispod izbornog praga.
Ivo Sanader u mjesecu intenzivnih sudskih ročišta povećao je doživljaj najnegativnijeg hrvatskog političara – "skočio" je na prvo mjesto negativne ljestvice za 26,5 posto ispitanih, u odnosu na prošli mjesec kad je bio najomraženiji za njih 23,1 posto. Slijedi ga Vladimir Šeks sa 18,4 posto, Jadranka Kosor s 13 i Radimir Čačić 9,4 posto. Milanovića najnegativnijim smatra tek 3,1 posto građana/ki.
Podijeljenost oko broja neradnih dana!
Prosvjedi mljekara i blokade cesta najvažniji je događaj mjeseca: najveći broj ispitanih podržava zahtjeve mljekara, ali su protiv blokade cesta, 39,2 posto.
U aktualnom prijeporu između ministra Željka Jovanovića i Hrvatskog nogometnog saveza, 63,5 posto ispitanih smatra da je ministar u pravu kad traži ostavke vrha HNS-a.
Posljednja tema koja je intrigirala Hrvate jest smanjenje broja neradnih dana: skoro polovica ispitanih smatra da ih treba smanjiti. Jedna četvrtina smatra da se to treba dogoditi, jer trebamo više raditi kako bismo izašli iz krize (24,1 posto).
Najveći dio protivnika smanjenja broja neradnih dana smatra da nam to neće pomoći (28,9 posto), dok ih 8,3 posto smatra da i sad previše radimo i da ne treba smanjivati broj neradnih dana. Protivljenje smanjenju broja neradnih dana zbog koristi koju bi zbog toga imali samo poslodavci ističe 5,8 posto ispitanika, a 3,5 posto ne bi smanjivao broj neradnih dana nego zabranio spajanje neradnih dana s vikendima.
