Osnivač Agrokora Ivica Todorić u petak je preko svog bloga poručio kako Vlada nikada javnosti nije otkrila stvarni razlog donošenja lex Agrokora. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

Budući da nije bilo nikakvog razloga, ni poslovnog ni financijskog da se donese Lex Agrokor, stalno se postavlja pitanje, zašto je onda to napravljeno. Da li su to osobni interesi, stjecanje ogromnih količina novaca kroz privatne interese, da li je razlog geopolitički ili neki drugi? 

a) PREDSJEDNIK VLADE ANDREJ PLENKOVIĆ kako je i na temelju čega, donesena odluka da se krene u nacionalizaciju Agrokora. 

CITAT PREMIJERA PLENKOVIĆA SA SJEDNICE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE  28.9.2017 

„U tom kontekstu želim se još jednom osvrnuti na sve što vlada poduzima u procesu izvanredne uprave vezano za najveću hrvatsku kompaniju Agrokor koja je postala medijski izrazito ponovno u fokusu i aktualna ponovnih dana. I ponovit ću još jednom naš temeljni stav. Mi smo prije otprilike 6,7,8,9 mjeseci bili suočeni sa situacijom gdje je najveća kompanija došla u ozbiljne poteškoće. Poteškoće zbog snižavanja njenoga rejtinga od međunarodnih rating agencija. Probleme likvidnosti, probleme koji se odnose na blokadu računa, probleme koji se odnose na situaciju koja je više nego jasno upućivala da je ono sto slijedi bi bio stečaja takvih je indikacija bilo na potezu prema trgovačkom sudu u tom trenutku već bilo od strane pojedinih partnera u tom trenutku dobavljača. Mi smo imali na raspolaganju 4 scenarija i ponavljam još jednom, nema zamjena teza. Susret sa vladom dogodio se tako da je i vlasnik i predsjednik uprave Agrokora tražio susret sa nama. U tom procesu dijaloga imali smo 4 scenarija jedan je reci da je hrvatska zemlja u kojoj je tržište slobodno, gdje su privatne kompanije izložene tržištu i što s njima bude bude i ne napravit ništa. To je bila jedna od opcija. 

Druga opcija je bila izaći u susret i na nekakav način koji u tom trenutku nama nije djelovao realan niti zakonski moguć, pronaći nekakva sredstva koja bi dala određenu likvidnost kompaniji čime bi se možda u tom trenutku vrlo kratkoročno pokušala premostiti kriza. 

Ni taj scenarij nismo smatrali realnim niti održivim. Treći bi bila nacionalizacija kompanije, to pak s obzirom na vrijednosti koje dijelimo kao demokratska zemlja, kao članica europske unije također nismo mogli uzeti u razmatranje. opcija koju smo uzeli u razmatranje iza koje smo stali, koju smo poduzeli prije svega predlaganjem zakona Hrvatskom saboru, koji je u saboru i donesen, je učinjena temeljem komparativne analize kako su druge zemlje koje su se našle u sličnoj situaciji reagirale na ovakav problem koji je objektivno gledano bio sistemskog karaktera. Zato se zakon tako i zove. Zato sto nisu sve kompanije na tržištu iste.“

Kako se iz teksta vidi, premijer Plenković tom prilikom kaže: „mi smo prije 6,7,8,9 mjeseci bili suočeni sa situacijom da je najveća kompanija došla u ozbiljne poteškoće“:

1. Sniženje njezinog rating-a od strane međunarodnih rating agencija

Komentar: Vezano uz Moodysova izvješća, Agrokor već u tom trenutku nije imao investicijski rating. To ukazuje da je promjena ratinga mogla samo minimalno utjecati na cijenu kapitala.

2. Problem likvidnosti.

Komentar: problem likvidnosti u Agrokoru nije postojao. Agrokor je imao riješenu likvidnost do 2018. godine, što se vidi i iz dokumentacije izvanredne uprave, a u konačnosti i iz Moodys-ovog izvjesca.

3. Problem koji se odnosi na blokadu računa

Komentar: po tvrdnji Plenkovića ove odluke o kojima govori donesene su u prvom ili drugom mjesecu. Pa neka g. Plenković predoči dokumente hrvatskom narodu o blokadi Agrokora u tom vremenu! Možda je g. Plenković znao da će svojim aktivnostima i napadom na Agrokor napraviti takve štete da će kompanija možda i doći u blokadu.

4. Problem koji se odnosi na situaciju koja je više nego jasno upućivala da je ono što slijedi bio stečaj, takvih je indikacija na potezu prema trgovačkom sudu u tom trenutku već bilo od pojedinih partnera, u tom trenutku dobavljača

Komentar: Prvo; Agrokor nema dobavljača. Pojedine kompanije Agrokora imaju dobavljače, ali kao što se vidi u revizorskom izvješću obaveze prema dobavljačima su stabilne. U Agrokoru u odnosima s dobavljačima nije bilo nikakvih negativnih okolnosti. To potvrđuje i sastanak sa tridesetak najvećih dobavljača Agrokora 27. ožujka 2017. na kojem su dobavljači dali punu potporu Agrokoru.

Premijer Plenković dalje navodi da su imali 4 scenarija kako to riješiti : „a opciju koju smo uzeli u razmatranje i iza koje smo stali, koju smo poduzeli prije svega predlaganjem zakona Hrvatskom saboru, koji je u Saboru i donesen, je učinjena temeljem komparativne analize kako su druge zemlje koje su se našle u sličnoj situaciji reagirale na ovakav problem koji je objektivno gledano bio sistemskog karaktera“.

Ova četiri razloga koja navodi premijer Plenković 28.09.17.god. na otvorenoj sjednici vlade a koji su osnove za donašanje Lexa, su toliko neutemeljena da su obična neistina.

b) MINISTRICA DALIĆ na otvorenoj sjednici Vlade 19.07.2017. pod naslovom „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH – okolnosti i prva tri mjeseca primjene“ je prezentirala okolnosti uslijed kojih je donesen Zakon! Budući da je u prezentaciji sama potvrdila da je 03.03.2017. dala nalog da se ubrza izrada Lex Agrokora, to znači da tog datuma, a očito i puno prije, Vlada imala razloge za donošenje Lex Agrokora.

1. Kako se ministrica u prezentaciji u periodu prije ubrzanja izrade Lexa poziva 4 puta na izvještaje rating agencije Moody's (interesantno samo se na Moody's poziva) i tobože jedan sastanak u Agrokoru,  želim kazati sljedeće: bilo bi interesantno čuti da li ministrica Dalić zna tko je zvao Moody's i davao mu informacije da li je ministrica Dalić analizirala kako Moody's permanentno radi pritisak na Agrokor i, kako izgleda, stalno u nečijem interesu da li je ministrica Dalić primjetila kako je Moody's javno iznio činjenicu da u Agrokoru ima značajn udio ruskog kapitala da li je ministrica Dalić primjetila kako Moody's pred nekoliko mjeseci već piše o iznosu otpisa koji bi trebali dati investitori u Agrokoru.

Koga oni to pripremaju i kome oni to šalju poruke?

2. Otprilike istog dana, 03.03.2017.  ministrica Dalić iznosi sljedeću tvrdnju:

„Održan je sastanak sa Ivicom Todorićem, Vlada prati situaciju u Agrokoru zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo i u više navrata naglašava odgovornost vlasnika uprave za sveukupno poslovanje kompanije“

Ministrica Dalić ni tom prigodom ne govori istinu. Točno je da je tog dana u Agrokor došao ministar Marić i to, kako je rekao,  došao je po uputi  premijera, vezano na sastanak od 26.2.2017.  Ja sam premijeru i njegovom timu zahvalio na sastanku, čokoladicama kojima smo bili ponuđeni. Isto tako sam poslao poruku da Agrokor ne treba nikakvu podršku Vlade za daljnji razvoj i da će svoje potrebe osigurati sa postojećim investitorima. To je istina o sastanku u Agrokoru!

Tko imalo prati poslovna zbivanja i tko razumije mikro i makro ekonomiju,  jednostavno će zaključiti da ljudi koji su donijeli odluku vezano uz Lex Agrokor i u konačnosti je sproveli, uopće nisu naveli razloge koji bi mogli biti osnova za donošenje Zakona o nacionalizaciji.

Nevjerojatno je da neki ljudi danas govore npr. o nagodbi u Agrokoru, a pritom ne gledaju koliko duboko je Zakon zapravo neustavan, koliko je protuzakonitih kriminalnih radnji u međuvremenu napravljeno i koliko se sa nagodbom šteta čini prema dionicima i državi.

Iz gore navedenog razvidno je: da nije dan niti jedan valjani razlog koji bi primjenu Lex Agrokora učinio neophodnom, odnosno, da su razlozi na koje se pozivalo u potpunosti fabricirani; da je medijsko navođenje navedenih neistinitih razloga samo dovelo do pada vrijednosti dionica Agrokora, bez da je za takav pad vrijednosti bilo razloga u promjeni financijskog stanja; da je sve navedeno iskorišteno kako bi se javnosti Lex Agrokor prikazao kao spas za hrvatsko gospodarstvo, a ne kao protuustavni temelj koji omogućava oduzimanje privatnog vlasništva i provedbu privatnih dealova pojedinaca; da je provedbom Lexa, što je danas vidljivo, samo nanesena enormna šteta hrvatskom gospodarstvu (pad Crobex i ostali pokazatelji), a opskurnim lešinarskim fondovima, uz obilatu pomoć, dano pravo da razgrabe imovinu Agrokora.