TKO TO UOPĆE MOŽE PREŽIVJETI? /

Osim okrutnog udara na poduzetnike, Vlada će dodatno uzeti i iznajmljivačima

Image
Foto: Pixsell

Vlada tvrdi da želi spriječiti zlouporabe i pravilnije rasporediti porezno opterećenje

18.8.2018.
11:40
Pixsell
VOYO logo

Uz 37 tisuća vlasnika malih, privatnih tvrtki, tzv. jednostavnih društava (j.d.o.o.) i stotine tisuća vlasnika apartmana od iduće će godine imati znatno veća javna davanja nego što su ih imali ove godine.

Udar na poduzetnike

Vlada naime predlaže da vlasnici poduzeća obračunavaju doprinose na plaću predsjednika ili člana uprave na dvostruko veću osnovicu nego što su je imali ove godine. Prema prijedlogu umjesto na 5.213 kuna plaćali bi doprinose na približno 9.500 kuna. To će, prema analizi što što ju je objavio Večernji list predstavljati udar na poduzetnike/početnike. Naime, oni bez 11 tisuća kuna mjesečnog prihoda ne mogu ni početi raditi, jer neće imati dovoljno novca da sami sebi isplate toliku plaću i još uplate doprinose.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
UGLEDNI PODUZETNIK ZA NET.HR SECIRAO NOVI VLADIN PLAN ZA ZGRTANJE LOVE: /

‘Ovo što žele napraviti vlasnicima firmi je zbilja okrutno’

Image
UGLEDNI PODUZETNIK ZA NET.HR SECIRAO NOVI VLADIN PLAN ZA ZGRTANJE LOVE: /

‘Ovo što žele napraviti vlasnicima firmi je zbilja okrutno’

Iznajmljivačima pak prijeti povećanje poreznih obveza za četiri do pet puta, odnosno sa sadašnjih 150 do 300 kuna godišnjeg paušalnog poreza po iznajmljenom ležaju na 700 do 1.500 kuna godišnje. Samo lani su iznajmljivači 586 tisuća kreveta u proračune lokalnih jedicina uplatili 140 milijuna kuna poreza na dohodak. No, Vlada smatra da je tih 1.400 kuna po iznajmljivaču prenisko i nepravedno u odnosu na građane koji plaćaju porez od 12 posto za iznajmljivanje svojih stanova, dok zaposlenima država uzima 24 ili 36 posto PDV-a.

Kuda ide novac?

"S prvim danom 2019. godine očekuje nas i 25 posto veća boravišna pristojba pa je pitanje koliko će domaćinstava i dalje biti spremno ulagati u ovu djelatnost ako se država maćehinski odnosi prema njoj. Mislim da bi vlast na ovaj dio aktivne ekonomije lokalnog stanovništva trebala gledati dugoročno i partnerski jer je riječ o sektoru koji direktno ili indirektno upošljava 350.000 ljudi", smatra predsjednica zajednice obiteljskog turizma Danijela Čavlović i dodaje kako bi se, ukoliko dođe do povećanja, iznajmljivačima trebalo objasniti i na što se taj novac troši.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Protiv povećanja ovog paušala su, zanimljivo, i određeni načelnici i gradonačelnici u lokalnoj upravi. Nisu se, nadali da će Vlada ići na tako značajno povećanje. Iako se dio tih sredstava slijeva i u njihove proračune, protive se prijedlogu budući da su većina i sami iznajmljivači.

Smanjiti zlouporabe

Povećanjem direktorske osnovice za privatne tvrtke Vlada, kako tvrdi, želi smanjiti zlouporabe. Naime, zabilježeni su slučajevi da su vlasnici tvrtki ili članovi njihovih uprava prijavljeni na nepuno radno vrijeme pa plaćaju minimalne doprinose, a istovremeno ostvaruju pravo na puno zdravstveno osiguranje. Od sada bi zato trebali uplaćivati iznose kakve već uplaćuju vlasnici obrta.

Međutim, vlasnicima privatnih tvrtki kojima Hrvatski zavod za zapošljavanje odobrava 55 tisuća kuna za samozapošljavanje, iznos više neće biti dostatan ni za pola mjesečne plaće.

I građani i mali poduzetnici zato su se sada obrušili na vladin prijedlog izmjena Zakona o doprinosima. Podržava ih i dio političkih stranaka. Pametno tako upozorava da država ne smije propisivati plaću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada ne može propisati plaću

"Navikli smo od ove Vlade na svakakve nebuloze, ali novi prijedlog izmjena Zakona o doprinosima rijetko je viđen pokušaj upropaštavanja i onako upropaštene ekonomije u Hrvatskoj", reagirali su iz stranke Pametno. Tvrde da takozvana rasterećenja plaća koja su također dio ovog prijedloga neće imati nikakav učinak.

"U maniri najgorih socijalističkih zakonodavaca, bez imalo osjećaja za male poduzetnike koji u razvijenim zemljama čine okosnicu privrede, Vlada povećava koeficijent obračuna plaća s 0,65 na 1,1. Neupućenome to ništa ne znači, no u stvarnom životu to znači da vlasnik i najmanje tvrtke, malog j.d.o.o.-a sa samo jednim zaposlenim, mora(!) sebi isplatiti minimalnu bruto plaću od više od 11.000 kuna. Ako to sebi ne osigura, svaki mjesec bit će na udaru inspekcija jer je u prekršaju. Znači, mučite se, radite, naplaćujete, sve ono što je nepoznato većini u državnom aparatu, i ne uspijete jedan mjesec sebi osigurati toliki iznos za plaću, vi ste u ozbiljnom prekršaju", objašnjava kaže Ante Renić, član predsjedništva stranke Pametno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I HNS protiv izmjena

Protiv takvog prijedloga je i koalicijski partner Hrvatska narodna stranka: "Za Hrvatsku narodnu stranku – liberalne demokrate prijedlog povećanja osnovice za plaće direktora poduzeća apsolutno je neprihvatljiv, takve izmjene i dopune Zakona o doprinosima neće imati našu podršku i HNS će tijekom e-savjetovanja predložiti izmjene tih odredbi. Prijedlog koji je pušten u javnu raspravu ugrožava na tisuće poduzetnika i start-upova u hrvatskom društvu i istodobno potiče antipoduzetničku klimu.

Kao liberali i stranka koja se bori za porezna rasterećenja plaća i poticanje poduzetništva, smatramo da je nedopustivo stvarati klimu da su svi poduzetnici skloni zlorabiti sustav – nužno je pronaći drugi način za suzbijanje zloporaba, umjesto da se zbog manjeg broja poduzetnika kažnjavaju svi poduzetnici. Naš cilj moraju biti zaštita i poticanje poduzetništva i HNS će se za to uvijek boriti."

Nezadovoljni i poslodavci

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca također je izrazio nezadovoljstvo prijedlogom izmjena: "Hrvatska udruga poslodavaca smatra da će povećanjem koeficijenta u izračunu mjesečne osnovice za obračun doprinosa članovima uprava i/ili direktorima iskazanom u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima značajno utjecati na poslovanje malih i mikro poduzetnika te onih koji se sa svojim poslovnim idejama tek nastoje pozicionirati na tržištu.

Hrvatska udruga poslodavaca stoga smatra da se Nacrt treba temeljiti na procjeni učinka propisa i vjeruje da će u dijalogu s resornim ministarstvom dobiti alternativni prijedlog. I u ovom slučaju, kao i u drugim najavama izrade zakona i akata, HUP ukazuje na važnost analize, odnosno, pripremu procjene učinka propisa prije samog donošenja zakona kako bi se pravovremeno sagledale posljedice takvih zakonodavnih odredbi u primjeni“, izjavio je Majetić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo