Ipak, u idućem bi se desetljeću povećanje broja bogatih u Hrvatskoj moglo usporiti. Već se drugu godinu zaredom broj osoba s imobinom većom od 210 milijuna kuna zadržava na 120, dok broj stomilijunaša (onih čija je imovina veća od 100 milijuna dolara) u posljednje dvije godine ne raste. Takvih je u Hrvatskoj sada 11.
Povećao se broj ultramilijunaša
Prošle se godine u Hrvatskoj povećao broj ultramilijunaša s imovinom većom od 30 milijuna dolara, pa je takvih sada 193.490. U Europi se broj ultramilijunaša povećao za 17 posto, a u Hrvatskoj za 33 posto, u posljednjih deset godina. Zanimljivo je da je unatoč slabom gospodarstvu i niskom BDP-u u posljednjih deset godina broj ultramilijunaša rastao dvostruko brže nego u Europi.
Prema rezultatima Knjight Franka, bogataši diljem svijeta najviše se brinu kako bogatstvo i očuvati te kako ga prenijeti na nasljednike, a da ga oni ne potrate. Hoće li ih javnost smatrati odgovornim građanima svijeta ne brine ih baš puno: o tome razmišlja samo tri posto bogataša. Najviše se pak boje političkih i socijalnih prevrata, ali i toga da im netko otme djecu. Zbog toga sve češće traže sigurnija utočišta za svoje obitelji. Tisuće ih napuštaju europske zemlje, a najviše odlaze u Australiju. Među europskim odredištima, najpopularniji je London.
Čini se da privatnost bogatašima postaje luksuz, pa im tako pokušaji skrivanja svoje imovine od poreznika i javnosti često ne uspjeva dovoljno dobro. Kada je riječ o Hrvatskoj, prema nedavnom 'Tranzicijskom izvješću' Europske banke za obnovu i razvoj, samo 40 posto stanovništva Hrvatske u posljednjih je 27 godina popravilo svoje dohotke u usporedbi s prosjekom najrazvijenijih zemalja, piše Novi list.
Najbogatiji ljudi u Hrvatskoj
Najbogatiji je u Hrvatskoj vlasnik Agrokora Ivica Todorić (3.379 milijuna kuna), slijede hotelijeri obitelj Lukšić s 2.142 milijuna a zatim Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe (1.533 milijuna). Na četvrtom je mjestu obitelj Besnier, vlasnici Dukata, na petom suvlasnik Adris grupe Ante Vlahović, na šestom također suvlasnik Adris grupe Plinio Cuccurin, na sedmom hotelijer Anđelko Leko, vlasnik Sheratona i Westina, slijedi Veljko Župan, vlasnik Milenij Opatija i Solarisa, lasnik Kandita, Maraske i Brodomerkura Mirko Grbešić, te Branko Zec, suvlasnik Adris grupe.
Tješi da velik broj bogataša dio svog imetka daju u humanitarne svrhe.
Na svjetskom gospodarskom forumu u Davosu ocijenjeno je da su rastuće imovinske nejednakosti postaje najveći problem u svijetu, a takve nejednakosti prijete napretku gospodarstava zemalja.
Samo jedan posto najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje kao i ostalih 99 posto čovječanstva zajedno, procijenila je britanska humanitarna organizacija Oxfam. Unatoč tome, ništa se ne poduzima za smanjivanje tih nejednakosti.
