Boris Jokić želi nastaviti tamo gdje je stao. Javio se na natječaj Ministarstva obrazovanja koje traži voditelja i ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu. Istu onu s čijeg je čela odstupio - kako je objasnio - zbog političkih pritisaka sredinom prošle godine, tijekom mandata bivše Vlade.

"Razlog je zapravo stručan i vrijedan rad više od 500 ljudi iz škola i fakulteta koji su doveli taj posao do određenog trenutka, I mislim da je vrijeme i odgovornost svakog od nas pokušati dovršiti taj posao do određene razine i pokušati usvojiti te kurikulume i primijeniti ih u hrvatskim školama", tvrdi Jokić. 

Devetogodišnje osnovno školovanje, manje učenja napamet, a više razmišljanja i izbornih predmeta u srednjoj školi – osnove su najvažnije obrazovne reforme koju pokušava provesti već treća vlast zaredom. Trebala bi krenuti iduće godine. 

Prijavio se veći broj kandidata i to govori o velikom zanimanju za reformu obrazovanja", rekao je Pavo Barišić, ministar obrazovanja.  

Ostavka radne skupine lani je rezultirala prosvjedom 50 tisuća ljudi. Jokić je tada razgovarao i s predsjednicom – koja je upravo imenovala  posebnog savjetnika za digitalnu transformaciju I STEM. Evo kako školovanje djece vidi čovjek koji je u hrvatske škole doveo robotiku. 

"Cijeli kurikulum danas ide ka razvoju prvenstveno vještina kao što su komunikacijske vještine, vještina kritičkog razmišljanja i učenja koje su puno bitnija od znanja koje možemo naučiti", objašnjava Nenad Bakić. Bakićev stav pozdravlja i Jokić, a između njih dvojice, ministar obrazovanja teško bi se odlučio. 

"Svaki u svom području su itekako vrlo značajna postignuća postigli", tvrdi Barišić.  Tko će povesti hrvatsko školstvo u budućnost, ili bar sadašnjost – znat će se za najkasnije mjesec dana.