"Rad doktora medicine bez prethodno obavljenog staža potpuno je neprihvatljiv prijedlog i raspoređivanje mladih liječnika na rad bez prethodnog stjecanja minimalnog iskustva u praksi (pod nadzorom iskusnijeg liječnika) može dovesti do niza neželjenih posljedica jednako za pacijente kao i za mlade liječnike", upozorava predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata mr. sc. Renata Čulinović-Čaić dodajući kako sustav u kojem je šesta godina studija na Fakultetu uvedena da bi student zamijenio pripravnički staž ne funkcionira kako je zamišjeno.
Čulinović-Čaić prije svega upozorava kako se zbog manjka liječnika nitko ne stigne baviti studentima koji u 12. sesmestru obilaze bolničke hitne prijeme. Zbog toga, kaže, ne mogu ni steći potrebno iskustvo, a ne prolaze ni klasično 24-satno iskustvo dežurstva već ondje borave po osam sati.
Ništa bez 6 mjeseci pripravničkog staža
"Jednako velik problem leži u činjenici da čak ni specijalizant, koji već ima licencu za samostalan rad, ne smije samostalno obavljati preglede bez nadzora specijalista, a o studentima ovdje nema ni govora. Posljedica toga je da studenti nemaju priliku samostalno pregledavati pacijente, što je preduvjet za stjecanje minimalnog iskustva za početak samostalnog rada", pojašnjava mr. sc. Renata Čulinović-Čaić za Glas Slavonije.
Pritom ističe kako bi mladi liječnici po završetku studija trebali minimalno šest mjeseci provesti na pripravničkom stažu, tijekom kojeg bi obišli bolničke odjele i ambulante obiteljske medicine te ih se tako osposobilo za samostalan rad. Po mišljenju mr. sc. Čulinović-Čaić, nakon toga bi staža mlade liječnike trebalo obvezati još i na rad u ambulantama primarne zdravstvene zaštite tijekom najmanje godinu dana i tek nakon toga bi mogli kandidirati za neku od specijalizacija.
Vani velike plaće, kod nas neplaćeni prekovremeni i nasilje
Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata navodi kako je nedostatak liječnika u Hrvatskoj posljedica loše politike planiranja te da se propusti od ranije sada ne mogu nadoknaditi, a zbog čega trpe i liječnici i pacijenti.
"Zapanjuje podatak da je još uvijek na snazi odredba o zabrani zapošljavanja u zdravstvu. Također treba stvarati klimu u društvu koja ohrabruje mlade na upisivanje na medicinske fakultete. Iako liječnici u Hrvatskoj danas imaju relativno solidnu plaću ako odrađuju i dežurstva, to nikako nije adekvatna plaća za dužinu školovanja i odgovornost koju imamo, a ne možemo biti zadovoljni zbog još nekih razloga. Najprije, zbog manjka liječnika jedan liječnik vrlo često mora pokrivati nekoliko radilišta, što otežava staloženo, koncentrirano i mirno obavljanje posla, a nakon nekog vremena neizbježno dovodi do sindroma izgaranja na poslu", opisuje mr. sc. Čulinović-Čaić.
Pritom ističe kako plaća liječnika u nekim zemljama EU seže i do 15.000 eura pa ne čudi što liječnici odlaze. U Hrvatskoj ističe liječnici, pak, odrađuju veliki broj prekovremenih sati za čije plaćanje se moraju boriti po sudovima, a moraju se boriti i protiv fizičkih napada koji su sve učestaliji
