Nakon velikog potresa najtraženije osobe u Zagrebu su - statičari. Je li im kuća ili stan oštećen u potresu siguran za život - i dalje čekaju čuti tisuće Zagrepčana.
Brojni su građani ljuti na Grad i na, kako ih nazivaju, Bandićeve statičare. Pritom ne znaju da nitko od ovih inžinjera graditeljstva za taj posao neće dobiti ni kune. Jer nije riječ o zaposlenicima Grada, već o volonterima.
Prvo ide temeljiti pregled s vanjskih strana. Potom ulazak u objekte. Ovaj je izgrađen davne 1927. Prelijepa zgrada Muzeja arhitekture prilično je oštećena.
Ekipa već danima ne staje. Od ranog jutra do kasnih večernjih sati.
"Otprilike 15 zgrada dnevno, to znači 70-ak objekata, otprilike. Stanje je, na žalost, moram reći puno ozbiljnije i lošije nego što se to može zaključiti šetajući gradom i gledajući fasade", rekao je volonter Juraj Pojatina.
Upraviteljica Muzeja sa strepnjom čeka zaključak inženjera.
"Kad sam ušla ovamo... što da vam kažem. Došlo mi je da plačem jer toliko je truda, znanja i volje uloženo" rekla je upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture Borka Bobovec.
Danas je doživjela još jedan šok.
"Privremeno će zgrada morati biti zatvorena, da", rekla je.
Do sad prijavljeno 25.789 oštećenih objekata
Muzej je dobio crvenu oznaku - neuporabljiva građevina.
Građani Zagreba do sada su prijavili 25.789 u potresu oštećenih objekata. Statičari volonteri do sada su provjerili 3830 zgrada i kuća. Od tog broja crvenu naljepnicu, što znači neuporabljiva građevina, dobilo je njih 356. 1415 ih je privremeno neuporabljivo, što znači da se čeka ili detaljna analiza ili je potrebno nešto popraviti. 2059 objekata je uporabljivo, od kojih 1374 bez ikakvih ograničenja.
- Potres u Zagrebu: Svaka osma zgrada koju su pregledali statičari nije pogodna za život
- Potres je pogodio Zagreb, a Most slobode je izdržao: Hoćemo li biti iste sreće i idući put?
Sve i jedan zahtjev prošao je kroz Stožer kojem je Ured za upravljanje u hitnim situacijama dao na raspolaganje prostor za rad, ali i osigurao logistiku. Neki od tih ljudi, poput profesora Atalića s Građevinskog fakulteta, na teren su izašli već sat vremena nakon potresa. Prvi pregledi bili su bolnice.
"Ono što mi radimo je pomoć našim sugrađanima u smislu savjeta: slušajte, ovdje vam je sigurno ili nije sigurno, morali bi se iseliti jer ova zgrada neće izdržat sljedeći potres. To je procjena oštećenja, a same štete je jedan drugi korak koji mi ovdje ne obavljamo", rekao je koordinator volontera Josip Atalić.
Atalić je često, prije tri mjeseca zadnji put, javno upozoravao da Hrvatska, na sreću nije imala potrese poput Italije, Albanije ili Turske. Tada je tvrdio kako još uvijek imamo vremena reagirati prije velike katastrofe.
"Možda bih se mogao naslađivati i govoriti 'rekao sam ti', ali ja to shvaćam kao svoj poraz. Mi smo prije 3 ili 4 godine, kad smo radili prvu nacionalnu procjenu rizika za Hrvatsku, shvatili u kojem smo problemu", rekao je Atalić.
Znanja koja su usavršavali u europskim gradovima pogođenima potresima, nažalost, danas primjenjuju u svom gradu. Na sreću grada koji takve volontere ima.
