Nakon istraživanja londonskog portala Metro.co.uk, Jutarnji list odlučio je u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo "Andrija Štampar" testirati javne ekrane na dodir u središtu Zagreba, na najposjećenijim mjestima, kako bi doznali što se sve nalazi na njima, tj. što sve dodirujemo prstima.
Odabrali su četiri različite vrste ekrana na dodir. McDonald’sove ekrane na dodir za naručivanje hrane koji se nalaze i u restoranu na Glavnom kolodvoru, zatim ekran aparata za poništavanje karata u tramvaju, ekran bankomata jedne banke u središtu grada te ekran aparata za kavu u zgradi Glavnog kolodvora.
Nakon što su uzeli uzorke, dostavili su ih mikrobiološkom odjelu Zavoda “Andrija Štampar”. Trebalo je sedam dana da bi se otkrilo postoje li u uzorcima bakterije ili uzročnici bolesti.
Tragovi znoja, šmrkalja i izmeta
Rezultati analize uzoraka s površina pokazali su da se na bankomatima i kartomatima u tramvaju nalaze tragovi znoja, šmrkalja, stafilokoka i ljudskog izmeta.
Na svakom smo uzorku pronašli bili su vrlo slični rezultati. Na njima se nalazilo nekoliko identičnih vrsta bakterija, stafilokoke, takozvani Bacillus Cereus, koji može izazvati trovanje hranom, zatim aerobne mezofilne bakterije, koje su “normalne”, te nešto endobakterija, koje mogu biti fekalnog porijekla.
Dvije dobre vijesti
No, ipak su došli i do dvije dobre vijesti. Naime, količina svega što su pokupili pokupili štapićima nedovoljna je za zarazu. Na svim uzorcima bilo je oko 40-ak aerobnih bakterija po centimetru kvadratnom, a to je nedovoljno da bi se pokupila neka zaraza ili bolest.
Uz to, rezultati su bolji u usporedbi s Londonom, gdje su pronašli puno više tragova fekalija.
Dobra je i vjest da nisu pronašli patogene bakterije, poput Escherichije i salmonele.
Higijena u London daleko lošija
U Londonu su na ekranima pronašli zloglasni fekalni enterokok koji izaziva infekciju, stafilokoka, pa i listeriju.
"Tehnologija ekrana koji reagiraju na dodir sve je prisutnija u našem životu, ali ovi su rezultati pokazali da ljudi ne bi trebali jesti hranu bez pranja ruku nakon što su doticali takve površine, koje su nehigijenske i šire bolesti. Netko može cijeli dan paziti na higijenu i jednim dodirom na aparat poništiti sve", rekao je liječnik Paul Matawele, koji je vodio istraživanje u Velikoj Britaniji, prenosi Jutarnji list.
U Zagrebu je higijena dobra
"Izgleda da se kod nas ipak više drži do higijenskih standarda nego u Engleskoj, što se možda može objasniti i činjenicom da je kod nas mnogo manji protok ljudi nego kod njih. Monitori su se pokazali prilično čisti za objekte koje ljudi svakodnevno diraju rukama kojima su vozili, radili, jeli, plaćali, dirali razne stvari", rekla je dr. med Ivančica Kovaček koja je novinarima Jutarnjeg lista dala opremu za uzimanje briseva na javnim površinama.
"Ni u jednom uzorku nismo našli patogene bakterije. Bakterija, naravno, ima, ali nema onih koje bi izazvale teže bolesti, kao što su, primjerice, Escherichia ili salmonela. Ima bacila koji su uobičajeni za ovakve površine. Ponekad bi mogli izazvati trovanje, ali ih je toliko malo da su zanemarivi. Našlo se stafilokoka koji su dio flore u nosu, žlijezdama lojnicama i znojnicama", rekla je dr. med. Kovaček prema čijem je mišljenju higijena u Zagrebu dobra.
