HRVATSKA PORUČUJE SLOVENIJI: ‘Za nas će odluka arbitražnog suda o Piranskom zaljevu biti mrtvo slovo na papiru’
Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.
Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.
Hrvatska je izašla iz arbitraže
Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".
"Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pažnju", potvrdili su uoči objavljivanja odluke hrvatski diplomatski izvori.
Ta odluka, tvrde, "neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti".
Hrvatska vlast i oporba jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku "mrtvo slovo na papiru" te da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog uz morsku granicu. Također pozivaju na izbjegavanje bilo kakvih jednostranih poteza.
Premijer Andrej Plenković je prošli petak u Bruxellesu izjavio da je arbitraža za njega nepovratno završena te da pitanje granica treba riješti na drukčiji način.
"Arbitraža je kompromitirana i kontaminirana i mi smo iz nje izišli jednoglasnom odlukom Sabora, obavili notifikaciju i u njoj ne sudjelujemo", rekao je premijer.
Istaknuo je i da "Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi odluku".
Slovenski premijer Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za ljubljansko Delo kazala da se Hrvatsku arbitražni postupak o graničnom prijeporu sa Slovenijom više ne tiče i da se u četvrtak ništa posebno neće dogoditi.
"Hrvatska neće niti prihvatiti niti odbiti rezultat arbitraže budući da ona za nas ne postoji", kazala je predsjednica, podsjetivši na jedinstvena stajališta Hrvatske kako je arbitraža nepovratno kompromitirana i da dijalog između dvije države o bilateralnom sporu treba tražiti u drugom okviru.
Novoimenovana ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić također smatra da odluka arbitražnog suda u Den Haagu 29. lipnja neće donijeti ništa dramatično jer je hrvatska pozicija jasna, naglašavajući kako vjeruje da Slovenija zbog toga neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.
"Hrvatska i Slovenija su dvije susjedne zemlje, odgovorne članice EU-a i NATO-a i u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati", rekla je Pejčinović Burić.
Hrvatska upozoravala na neprimjerene istupe Slovenije
Hrvatska, koja je u arbitražni proces ušla pod pritiskom slovenske blokade pristupnih pregovora, bila je ispočetka zadovoljna potpisanim arbitražnim sporazumom jer je u dokumentu uspjela osigurati da se teritorijalna pitanja, dakle pitanje granice Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odredi u skladu s međunarodnim pravom prema članku 3.1.a.
No, u više je navrata morala upozoriti sud na neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je istupao u medijima i tvrdio da će odluka biti u korist Slovenije i pritom se pozivao na slovenske odvjetnike i na druge neslužbene izvore bliske sudu.
No, prvi teški udarac sporazumu, smatra hrvatska strana, zadan je vjoš 2013. kada je predsjednik Odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta Jože Horvat objavio da je donesen službeni zaključak da će Ljubljana smatrati da arbitražni sporazum nije ispunio svoju zadaću ako Slovenija ne dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem i time najavila da će prihvatiti samo ono rješenje koje njoj odgovara.
Hrvatski pravni stručnjaci slažu se u ocjeni da je Slovenija tijekom postupka svjesno i 'mala fide' (zlonamjerno) prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni te je Hrvatska donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.
Istupanjem iz arbitraže Hrvatska je posegnula za legitimnom mjerom zaštite vlastitih interesa, a sama odluka za Hrvatsku nema nikakav pravni učinak, smatraju pravnici i pojašnjavaju da je specifičnost međunarodnog prava da ne postoji mehanizam prinudne provedbe odluke.
Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi "najtežu povredu međunarodnog prava" (...). Stranama u postupku se prepušta dobrovoljna provedba odluke suda ", tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda.
Dan D u Sloveniji
U međuvremenu u Sloveniji sve više raste napetost, a politička i medijska atmosfera uzavrele su uoči objavljivanja odluke arbitražnih sudaca u Haagu.
Najviši slovenski političari ovih su dana objavu presude nazivali povijesnim i presudnim danom za svoju državu i pomorsku orijentaciju Slovenije, koja očekuje da će arbitražom dobiti kontakt s otvorenim morem. Neslužbeno se oočekuje da će odluka biti na tragu sporazuma Drnovšek-Račan.
"Proglašenje arbitražne presude bit će 'treća prijelomnica' u životu naše mlade države. Prva je bila kad se Slovenija osamostalila prije 26 godina, druga kad je 2004. godine ušla u EU i NATO. Treća će se prijelomnica dogoditi u četvrtak, kad će biti određena naša 'konačna granica' s Hrvatskom", kazao je u utorak za mariborski list "Večer" predsjednik parlamenta Milan Brglez.
Premijer Miro Cerar očekivanu je presudu ovih dana u istupima za medije nazivao "povijesnim događajem" za obje države u sporu, ali i "Danom D" za Sloveniju.
Cerar će u četvrtak, u tzv. "gluhoj sobi" ( tehnički zaštićenoj od mogućeg prisluškivanja), u podrumu parlamenta u Ljubljani, nazočiti posebnoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, na kojoj se očekuju i svi drugi politički i stranački lideri.
Slovenska televizija i u četvrtak će u elitnom večernjem terminu objaviti specijalne priloge vezane uz arbitražu i pitanje Piranskog zaljeva (Savudrijske vale), a javni servisi i medijske platforme bliske vladi već zadnjih nekoliko dana o tome objavljuju specijalizirane priloge kojima se javnosti dokazuje da je Slovenija u pravu te da će rješenje koje objave arbitražni suci biti pravedno i pošteno.
Jedinstveno je mišljenje da presuda arbitražnog suda nema alternative. Uz to, nekadašnji ministar prometa i stručnjak za trgovačko pomorsko pravo Marko Pavliha govori o mogućnosti tužbe protiv Hrvatske u slučaju neprihvaćanja presude.
Erjavec će nazočiti čitanju odluke
On je za Slovenski radio izjavio da u implementaciji presude arbitara ne očekuje incidente te kaže da Slovenija u prvim danima nakon objave presude mora djelovati suzdržano, ustrajno koristeći diplomatska, a ne druga sredstva. No, ako bi Hrvatska i dalje odbijala svaku pomisao da prihvati arbitražnu presudu, onda bi Slovenija kao o krajnjem sredstvu trebala razmišljati o tužbi protiv Hrvatske pred sudom Europske unije u Luksemburgu, smatra Pavliha.
Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak će, kao zastupnik slovenske vlade, u Haagu nazočiti čitanju presude za koju je, navode mediji, i osobno vrlo zainteresiran jer ga je oporba neuspješno pokušala smijeniti prije dvije godine, u vrijeme tzv. arbitražne afere, kada su objavljene snimke razgovora njegove diplomatkinje Simone Drenik s tadašnjim slovenskim arbitrom Jernejem Sekolecom, u kojem su se među ostalim dogovarali o strategiji utjecaja na suce i nedopuštenom dodatnom ulaganju dokumenata u sudski spis.
Mediji već odavno špekuliraju da bi Erjavčev položaj u Cerarovoj vladi bio ugrožen ako arbitražna presuda ne bi bila prema slovenskim očekivanjima te da bi došlo do krize vlasti.
