Grad Zadar ima ambiciozne planove za luku Gaženica, a sve će početi najavljenom obnovom pruge Zadar-Knin. Rekonstrukcija željezničke pruge spojit će Zadar i Gaženicu s ostatkom zemlje, ali i s Europom, što bi doprinijelo gospodarskom razvoju grada.
Na dionici će se rekonstruirati 22 objekta (tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci, prijelazi) i nosivost pruge će se ponovno podići na 22 tone što daje mogućnost toj pruzi da bude rentabilna za teretne vlakove, istaknuo je pročelnik za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra, Darko Kasap u razgovoru za Net.hr.
Istovremeno, ide se u izmiještanje željezničke pruge iz Bibinja koja trenutno "presijeca praktički cijelo Bibinje i nemoguće je pristupiti moru zbog željezničke pruge", a plan je Gaženicu pretvoriti u prometno sijecište željezničkog, cestovnog te zračnog prometa jer se zračna luka nalazi na dva kilometra zračne linije i cestovno je spojena s Gaženicom, govori Kasap.
Veliki planovi
"Logično je da onda u samoj Gaženici nastane prometni hub u kojem bi praktički bila mogućnost modularnoga prijelaza s jednog prometala na drugo. Samim time se onda nameće mogućnost, i mi smo u Gradu napravili studiju, tj. arhitekt Pero Marušić je napravio studiju, kako bi se željeznički kolodvor koji se sada nalazi u centru grada izmijestio u Gaženicu, a na toj trasi postojećeg željezničkog koridora, od sadašnjeg željezničkog kolodvora do Gaženice bi se napravio supstitut nekog lakotračnog prometa, recimo tramvaja, koji bi od Gaženice praktički sve te putnike iz tog sjecišta čvorova, zračne luke, željeznice i cestovnoga prometa, transportirao prema gradu", kaže Kasap.
To je ideja, ali zadarski pročelnik vjeruje da će za realizaciju trebati vremena.
"Sada je prioritet rekonstrukcija željeznice kako bi se u gospodarskom i transportnom smislu ponovno aktivirala luka Gaženica", ističe.
'Luke su generatori gospodarskog razvoja'
"Najjeftiniji je pomorski, a onda željeznički promet. Ako nemate željeznicu, luka kao takva se ne može razvijati", naglasio je Kasap.
Da je to važno za gospodarstvo, slaže se znanstvenik sa splitskog Pomorskog fakulteta, doc. dr. sc. Luka Vukić.
"Što se tiče željeznice i općenito ulaganja, razvoj luke ovisi o prometnoj infrastrukturi, prvenstveno o željeznici, posebno za teretni promet. Luke su generatori gospodarskog razvoja. Zasigurno će rekonstrukcija pruge rezultirati brojnim koristima za Hrvatsku, samu luku i dodatno za putnike zbog spajanja tog središnjeg dijela Jadrana s ostatkom zemlje", govori Vukić koji smatra da će rekonstrukcija dodatno ojačati konkurentnost Gaženice.
Od daljnje obnove hrvatskih željeznica do 2040., za što se mogu povući europska sredstva, mogli bi profitirati i Šibenik i Split, kaže Vukić.
"Te tri luke bi trebale stvoriti zajednički kapacitet i na taj način mogu privući ozbiljne kompanije", naglasio je. S druge strane, Rijeka i Ploče imaju drugačije zaleđe, pa Vukić ne smatra da bi im razvoj zadarske luke stvorio probleme.
Interes za koncesioniranje dijela luke
Na pitanje o tome koje bi se sirovine i materijali mogli željeznicom transportirati iz luke Gaženica, Kasap odgovara da je to stvar tržišta.
"To vam se mijenja. Danas je aktualna nafta, sutra će biti LNG, preksutra vodik… Teško je to sada raspravljati. Ali recimo, imamo LNG Hrvatska, državna tvrtka je zainteresirana za postavljanje LNG terminala u luci", ističe zadarski pročelnik.
"Mi smo sada u luci Gaženica dobili cijeli novi gaz za koji je raspisan iskaz interesa. Imamo podosta iskaza interesa za koncesioniranje toga dijela luke. To je pokazatelj da apsolutno ima interesa za samu luku. Ako vi raspišete natječaj za koncesioniranje, sada nedavno uređenoga platoa od 10.000 kvadrata i dobijete veliki broj pisama interesa i namjere, znači da postoji interes", istaknuo je Kasap.
Zanimaju se i kruzeri
A za luku u jednom od naših najpopularnijih gradova na obali zainteresirani su i kruzeri. Kruzeri kompanije Norwegian Cruise Line više neće pristajati u Veneciji, a jedan od četiri grada koje razmatraju za zamjenu je Zadar.
Već sada kruzeri pristaju u luci Gaženica, a njihov broj raste, rekao nam je Kasap.
"Ambicija luke je da postane porta, tj. da kruzeri koji idu na putovanja kreću iz luke Gaženica, ali jasno, u reduciranom segmentu onoliko koliko je kapacitet luke", naglašava Kasap.
Ekološki pritisci
Postavlja se pitanje kakav će utjecaj veći intenzitet teretnog pa i putničkog pomorskog prometa imati na Zadarski arhipelag.
"Intenziviranje je u korelaciji s dodatnim ekološkim pritiscima, ali danas su brodovi energetski učinkovitiji nego ranije", objašnjava znanstvenik Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu. Brodari su sada dužni paziti na energetsku učinkovitost, a i pomorski promet je najmanje štetan s obzirom na ostale vrste prijevoza, kaže Vukić.
"Pitanje je koji bi se brodovi primali, koje bi kompanije bile zainteresirane", rekao je i dodao da je najvažnije da postoji sustavno praćenje aktivnosti po pitanju štetnih učinaka.
Električni brodovi
A što se tiče utjecaja prometa na okoliš, ali i kvalitetu života, u Gradu Zadru razmišljaju široko pa se tako najavljaje i mogućnost dolaska tramvaja, ali i električnih brodova za javni prijevoz.
"Mi razmatramo i mogućnost putničkih električnih brodova koji će duž obale povezivati sva mjesta i lučice od Gaženice do Vira. To je također supstitut cestovnom prometu", dodaje Kasap. To bi zasigurno doprinijelo smanjivanju gužvi na cesti koje se stvaraju ljeti, pogotovo u večernjim i noćnim satima.
Iako neki Zadrani planove Grada komentiraju kao "znanstvenu fantastiku", ovaj hrvatski grad okrenut je onome o čemu se u Hrvatskoj stalno priča, a to je iskorištavanje potencijala. Uz povlačenje sredstava iz EU fondova mogli bi u tome i uspijeti, no nećemo tako brzo vidjeti veliku transformaciju.
Kao što je rekao i sam Kasap, do realizacije će proći još vremena.
POGLEDAJTE VIDEO: Zadar je željeznički odsjećen od svijeta već 10 godina. Kreće li velika obnova?
