Rast cijena energije i hrane u pandemijom uzdrmanoj svjetskoj ekonomiji generirao je inflaciju u razmjerima kakvi odavno nisu viđeni. U Hrvatskoj je do sada zabilježena stopa od 3,8 posto. I još je uvijek neizvjesno hoće li se taj balon iduće godine ispuhati, a stanje vratiti u normalu jednom kada se lanci opskrbe potpuno obnove, a cijene prestanu rasti. Ili nas čeka galopirajuća inflacija kakvu smo iskusili u prvoj polovini devedesetih, kada je novac na mjesečnoj bazi gubio 30 posto svoje vrijednosti.
Prof. dr. Ljubo Jurčić, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekonomista,otkrio je kako se pripremiti za crni scenarij, u što uložiti novac kako on ne bi izgubio na vrijednosti i kako se najbolje zaštititi od frontalnog sudara s inflacijom.
"Najbolje je ulagati u realne stvari, što su naši građani naučili tijekom zadnje krize, kada su 2009. i 2010. izgubili velike svote jer su ulagali na burzi. Tada su shvatili da se ne isplati ulagati u 'papire', nego u nekretnine, jer njihova vrijednost zbog krize može nešto pasti, ali se i brzo vrati. Zato se sada ponašaju kao da slijede upute iz udžbenika ekonomije: ne stavljaju sva jaja u istu košaru. I ulažu u kupnju nekretnina svjesni da one čuvaju vrijednost i u situaciji inflacije", ističe Jurčić za Slobodnu Dalmaciju.
Tu, međutim, postoji jedan važan uvjet.
Nužno je kupiti nekretninu koja se, ako stvari krenu po zlu, i zatreba gotovina, brzo može prodati.
"Nekretnina mora biti likvidna. Ako se kupuje nešto jeftino, a sutra se vrlo teško može prodati, onda to nije dobar posao. Nekretnina se mora moći brzo pretvoriti u novac", naglašava Jurčić.
Građani koji imaju manju ušteđevinu – neki novac sa strane koji im osigurava tekuću sigurnost, ali ne i kupnju dodatne nekretnine – orijentirat će se, ističe naš sugovornik, na stvaranje zaliha.
"Ljudi na selu su naučili da, kada izbije kriza, oni naprave zalihe brašna, šećera, ulja, nabave škrinju, ubace unutra svinjske polovice i inflacija im u idućih šest mjeseci ili godinu dana ništa ne može. To se u ekonomiji zove povremena potrošnja. Zalihe im pomognu da ne osjete krizu, dok se situacija s inflacijom ne smiri", navodi ovaj makroekonomist. U krizi koja bi trajala dulje vremena nije naodmet, naglašava on, u vrtu ili na polju zasaditi povrće za vlastite potrebe.
