Svaka deseta osoba na svijetu kronični je bubrežni bolesnik, mnogi apeliraju da se pokrene program za rano otkrivanje

Svaka deseta osoba na svijetu kronični je bubrežni bolesnik, a najviše su pogođene pretile osobe, dijabetičari i oni s povišenim tlakom. Stručnjaci na današnji Svjetski dan bubrega stoga apeliraju da je vrijeme za pokretanje Nacionalnog plana za rano otkrivanje te podmukle bolesti.

Četrdeset godina liječio je bubrežne bolesnike u Međimurju, a onda ga je sustigla sudbina njegovih pacijenata. Prije 12 godina, Branimir Vurušić operirao je dva karcinoma koji su na bubrege ostavili posljedice.

''Ja sam prije 10 mjeseci transplantiran dakle dobio sam tuđi bubreg. Ja više nemam svojih bubrega, živim od tog bubrega i to od bubrega jednog liječnika iz Njemačke. Zbilja totalno bizarna priča'', rekao je Vurušić.

Umirovljeni nefrolog priču je pretočio u pjesme, osobni dnevnik, potom u knjigu za one koji sada prolaze kroz agoniju.

GORNJE VRATNO /

'Došao nam je mladić s ubodom noža u bubreg', javili policiji s Hitne. Nož mu je zabila nevjenčana supruga

GORNJE VRATNO /

'Došao nam je mladić s ubodom noža u bubreg', javili policiji s Hitne. Nož mu je zabila nevjenčana supruga

''Sada mogu živjeti gotovo punim životom. Naravno postoje pravila, uzimam lijekove, ali i ja sam i dalje kronični bubrežni bolesnik i to ću ostati do kraja života'', kazao je Vurušić.

Kronična bubrežna bolesnica je i Julija, koja se rodila kao zdrava djevojčica prije 12 godina. Upravo se njezina majka bori za bolju skrb najmlađih pacijenata.

''Oko 26 ih je transplantirano, 20-ak ih je na dijalizi, a njih 10-ak nažalost čeka ista sudbina'', kazala je Lidija Lončar Miholić, inicijativa roditelja djece oboljele od bubrežnih bolesti – Hrabrice.

I Branimir i Julija su među 300 tisuća Hrvata, koliko se procjenjuje, da boluju od ove podmukle epidemije. Prema rezultatima programa za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti, među 428 pregledanih osoba, otkriveno je 23 posto novih bolesnika. Od toga više od 80 posto je onih s visokim tlakom, 59 posto je pretilih, a 36 posto je dijabetičara. I zato su važne kontrola i zdrave navike.

''Pacijent koji završi na hemodijalizi godišnje zdravstveni sustav RH košta između 100 do 150 tisuća kuna. Prema anketi koji smo proveli u 44 dijalizna središta na cijelom teritoriju RH, jesenas je 2600 takvih pacijenata'', izjavio je Mario Laganovič, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora.

Što se tiče transplantacije, i dalje smo u svjetskom vrhu po broju transplantiranih. Na novi bubreg čeka se u prosjeku godinu dana. Pandemija je uzela maha pa je u 2020. obavljeno svega 98 transplantacija, a u 2021. bilo ih je 124.