Na otvorenom dijelu 5. sjednice Vlada će u četvrtak, između ostalog, raspravljati o prijedlogu mjera i smjernicama za izradu proračuna za 2012. godinu.
Kao i obično pri formiranju proračuna dolazi do trzavica između ministra financija koji je dužan skrojiti proračun na što racionalniji i štedljiviji način i ministara koji načelno podržavaju tu politiku i smatraju da je nužna, ali nastoje sačuvati što veći udjel u proračunu za svoj resor.
Dosadašnje licitiranje brojki i ideja oko proračuna dalo je poprilično zbunjujuću sliku, govori o tome kako u Vladi postoje različiti koncepti što bi to zemlju trebalo izvući iz krize, ali i upućuje na to da će Vlada ponuditi polovično, kompromisno, kratkoročno rješenje.
"Bit će to prije svega mirenje umjerenog pristupa ministra regionalnog razvoja Branka Grčića koji je od početka za manje rezanje rashoda jer vjeruje da će ugroziti rast ekonomije, i radikalnijeg pristupa ministra financija Slavka Linić, koji bi u sređivanje stanja išao malo odlučnije", kaže jedan Vladin dužnosnik. U cjelini, Vlada je sklonija light pristupu. I to ne samo kada je u pitanju proračun, već i veličina javne uprave. To znači da Linić neće moći ići onoliko radikalno u rezove koliko bi to htio, ali i da će se neki ministri morati odreći nekih stavki na koje su računali.
Pozivajući se na izvor iz Vladinih krugova, Jutarnji list piše da se razmatra opcija smanjenja državne uprave za pet posto. Pritom bi deset posto sada zaposlenih uglavnom odlazilo prirodnim putem, primjerice u mirovinu, a istodobno bi se zaposlilo pet posto novih. U suštini riječ je o formuli preuzetoj od prošle vlade, premda se ona nije poštivala. Štoviše, umjesto da je prošle godine smanjila broj zaposlenih, ona ga je povećala za 2,7 posto.
Ništa od racionalizacije javne uprave
Kroz porezne izmjene Vlada planira zaštititi one čija su primanja manja o 6.000 kuna, a takvih je većina u javnom sektoru. Izmjene koje su vodile racionalizaciji javne uprave, barem za sad, nisu na vidiku. Zbog čega se ne može očekivati znatnije smanjenje proračuna. Rashodi bi, čini se, mogli biti 118 milijardi kuna, što je 3,3 milijarde kuna manje u odnosu na 2011.
Uvođenjem stope od 25 posto prihodi od PDV-a bit će veći za 3,5 milijardi kuna. Istodobno, doprinosi će biti smanjeni za dva postotna boda (oko 2,2 milijarde kuna), što u konačnici znači plus od 1,3 milijardi kuna. Pored toga, Vlada očekuje rast BDP-a od jedan posto, iako većina analitičara očekuje pad za jedan posto.
S obzirom na sve navedeno, pitanje je drži li Vladina računica vodu. Također, pitanje je što će na takav prijedlog proračuna reći ulagači, potencijalni kupci hrvatskih obveznica. specijal-201012070191004-Proračun specijal-201012070191004-PDV
