Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u utorak u Rijeci na početku 5. sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina i Odbora za lokalnu samoupravu u Hrvatskom saboru, da je suradnja Vlade sa županijama "postala sustavna, otvorena, partnerska, da se ostvaruje sinergija."
Odnos između članova Vlade i župana je postao prijateljski, svi razumijemo međusobne prioritete, kako da pojedini resor podrži regionalni razvoj Hrvatske, kako da smanjujemo nejednakosti, kako da stvorimo povoljan zakonski okvir, odgovarajuća financijska sredstva kroz proračun, rekao je premijer i naglasio da je promjenama odredbi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave lokalnoj razini u prvih 11 mjeseci 'pušteno' oko 2 milijarde kuna.
Premijer Plenković je podsjetio kako se izvan Zagreba održavaju sjednice Vlade, sastanci sa županima te sastanci Savjeta za Slavoniju.
"Prisutnost Vlade diljem Hrvatske je vrlo konkretna, projektna i uvijek korisna za one dijelove gdje dolazimo, kontinuirana je. Možemo reći da smo razvili metodologiju, koja mi se čini povoljna za županije, gradove,općine i sve krajeve Hrvatske."
Premijeru je drago što je Vlada danas u Rijeci, koja će biti EPK 2020. godine, da će to doprinijeti međunarodnoj, kulturnoj i turističkoj promociji zemlje, županije i Rijeke. To će koincidirati s prvim predsjedanjem Hrvatske u Vijeću EU, istaknuo je.
Također je spomenuo brojne riječke projekte: bolnicu, ključnu pristupnu cestu D 403, projekte aglomeracije, vodno-komunalnog gospodarstva, turizma i kulture.
"Rijeka se sjajno razvija i Vlada podržava sve projekte, bilo da su novi ili u kontinuitetu, bilo da su u gradu ili županiji, i upravo takvom politikom partnerstva kojeg razvijamo nastavit ćemo i u budućnosti, rekao je predsjednik Vlade.
Govoreći o zadnjem tjednu rada Hrvatskog sabora, istaknuo je niz prihvaćenih ključnih odluka. "Prije svega rebalans proračuna za 2018., gdje smo ostali u okvirima limita, usvajanje državnog proračuna na vrijeme, donošenje treće faze porezne reforme. Vidjeli ste prve učinke te reforme gdje su se mnogi trgovački lanci u prosincu odučili primijeniti zakon, koji stupa na snagu 1. siječnja, što će konkretno resteretiti troškove brojnih obitelji i kućanstva, rekao je .
Govoreći o smanjenju stope PDV-s 25 na 13 posto na svježe meso voće , povrće i ostale proizvode ocijenio je da je to "izrazito dobro pogođena mjera"
Također je spomenuo povećanje neoporezivog dijela primitaka s 2500 na 7500 kuna, odluku o podizanju minimalne plaće na 3000 kuna neto, povećanje mirovina, povećanje prosječne plaće u Hrvatskoj. "Iza nas je razdoblje smanjenje javnog duga, kontinuiranoga, čini mi se oko 74 posto do kraja ove godine. Prvi suficit smo ostvarili lani, unatoč dijelu protestiranih jamstava, trudimo se da i ova godina bude blizu suficita, a još ćemo pričekati koji tjedan. Mislim da odgovornom fiskalnom politikom možemo računati i na takav rezultat. Pozitivni su izgledi kreditnog rejtinga, apsorpcija europskih sredstava ide puno brže, tako da, ukupno gledano, možemo izraziti zadovoljstvo," rekao je Plenković.
Najavljujući teme sastanka, izdvojio je predstavljanje zakonskih promjena u sustavu državne uprave. "Šaljemo snažnu poruku glede nadležnosti, funkcionalnosti i jačanja hrvatskih županija, o čemu se govori dugi niz godina," rekao je.
Prijenosom poslova državne uprave na županije pojednostaviti i racionalizirati posao
Šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk zahvalio je na provođenju načela partnerstva, otvorenosti suradnje i podrške u kontaktima s predstvniciima jedinica lokalne samouprave.
Pauk vjeruje da će se prijenosom poslova državne uprave na županije pojednostaviti i racionalizirati budući procesi i povećati zadovoljstvo građana. Od države smo u posljednjih nekoliko godina preuzeli brojne obveze i nadležnosti i poslove i opći je dojam da ih obavljamo učinkovitije i organiziranije, jer smo bliže građanima, znamo njihove prioritete i potrebe, rekao je.
Pauk je istaknuo problem rješavanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih za vlasništvo nekretnina u kojima djeluju domovi za stare i nemoćne. Županije vode brigu o tim domovima, osiguravaju financije, pa pozivamo da se pronađe bolji način rješavanja tih odnosa koji neće narušiti sustav skrbi o starijima, rekao je.
Dodao je da su te nekretnine uknjižene dijelom na županije, a dijelom na Zavod za mirovinsko osiguranje, koji se sada javlja sa zahtjevima za plaćanjem najamnina ili otkupa. Smatram da se to može riješiti posebnom odlukom Vlade, rekao je Pauk.
U vezi s iskorištavanjam sredstava EU fondova u 2019. velike, rekao je kako se očekuje nastavak suradnje ministarstva i županija. Želimo da svaka cesta bude uređena, da svako dijete ima odgovarajuće uvjete u školi, da sva sredstva EU utječu na poboljšanje života svakog stanovnika, rekao je Pauk, ističući da je projekata puno, da je multiplikativni faktor veliki. Naglasio je da je jako značajna kohezijska i poljoprivredna politika EU, da bi ti programi trebali ostati kakvi jesu i s istim učešćem RH.
Komadina i Obersnel o opstojnosti brodogradnje
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina pozdravio je održavanje sastanka u Rijeci naglasivši da je u fokusu javnosti u toj županiji opstojnost brodogradnje. Cilj nam je nastaviti s kvalitetnom brodogradnjom i vjerujem da će se naći mogućnosti da našoj javnosti kažete što možemo očekivati od Vlade u tom kontekstu, poručio je.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel također je govorio o opstanku brodogradnje. Kako je rekao, problem je složen, ali je pozvao da se nađe rješenje za riječku brodogradnju, kao i onu u Puli. Predložio je da se održavaju i sastanci s načelnicima i gradonačelnicima, tj. se nađe model za takve sastanke, kako bi i lokalni čelnici povremeno imali izravniji kontakt s Vladom.
Premijer je na to je rekao da je dijalog s udrugama gradova i općina redovit, dodajući da Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova te kako bi se mogla pripremiti jedna godišnja konferencija, ali i da mu se sadašnji format sastanaka čini primjeren.
Plenković očekuje da će Deklaracija o položaju Hrvata u BiH biti usvojena
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u utorak u Rijeci kako očekuje da Hrvatski sabor usvoji Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH s ciljem da ojača položaj hrvatskog naroda u BiH kao konstitutivnog koji treba biti ravnopravan s druga dva naroda.
Odgovarajući na pitanje novinara hoće li Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, planiranu da se donese do kraja ove godine, biti usvojena i hoće li to nešto promijeniti, Plenković je rekao da će se ona sigurno usvojiti. Ta tema je nužna u ovim okolnostima, rekao je naglasivši da su Hrvati u BiH konstitutivni narod i da trebaju biti ravnopravni.
"Izigravanje onoga što je dogovoreno u Daytonu nije dobro i nije zdravo za demokraciju u BIH i naša je poruka jasna - niti jedna članica EU nije više angažirana od Hrvatske na ubrzanju procesa približavanja BiH Europskoj uniji. Mogu reći da čak niti jedna hrvatska vlada nije učinila toliko koliko naša da pomognemo u tom procesu," rekao je Plenković u Rijeci nakon sastanka vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina i Odbora za lokalnu samoupravu u Hrvatskom saboru.
Dodao je da "svim konstitutivnim narodima u BiH pristupamo u dobroj vjeri ali i očekujemo da položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda bude respektiran".
"Nema ničega dobrog, normalnog niti prirodnog u tome da u Federaciji BiH bošnjački narod glasovima svojih pripadnika izabere hrvatskom narodu njihovog člana Predsjedništva BIH. Ako nekome to nije jasno, morat ćemo to ponavljati tisuće puta, to ne može proći bez reakcije, niti ćemo se praviti nevješti kao da se ništa nije dogodilo, to ne dolazi u obzir," rekao je Plenković o nedavnom izboru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka.
Na upit o njegovu stavu o Komšiću, rekao je da tu nema ničeg osobnog.
"Bitno je da mi želimo i da bi bilo dobro da institucije i političke stranke u BiH provode na pravi način odluke Ustavnog suda i da postignu konsenzus o izborom zakonu, koji bi onemogućio da dolazi do situacija kakvima smo svjedočili u listopadu," naveo je premijer.
Plenković: Zakonskim aktima za ravnomjerniji regionalni razvoj
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak nakon sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina i Odbora za lokalnu samoupravu u Hrvatskom saboru da je opredijeljenost Vlade sustavna, otvorena i partnerska suradnja sa županijama, da zakonskim aktima jača ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske i da se smanjuju nejednakosti u Hrvatskoj.
Dodatnih troškova vezanih uz prijenos poslova iz državne uprave neće biti, rekao je premijer odgovarajući na pitanje kako će se financirati prijenos poslova na županije. "U uredima državne uprave je oko 2500 zaposlenih, u županijama oko 2200, a prvo će se ujednačiti status tih zaposlenika i osigurati odgovarajuće financiranje. Veći dio zaposlenika državne uprave odlazi uskoro u mirovinu i postupno će sa smanjivati njihov broj", rekao je premijer na konferenciji za novinare.
Plenković je ocijenio da je Vlada na decentralizaciji učinila više nego ijedna dosad, da su zahvaljujući izmjenama zakona dvije milijarde kuna novih prihoda išle lokalnim i područnim jedinicama. "U tri godine, od 2017. do 2019. ćemo uložiti 1,3 milijarde kuna u regionalni razvoj, a Vlada je odlučna dovršiti proces riječke bolnice, ceste D 403 do zapadnog dijela riječke luke, podržavati projekt EPK 2020 i druge", istaknuo je premijer.
Župan Zlatko Komadina je rekao kako osobno nije zadovoljan jer je danas očekivao više.
"Porezna reforma nije dala rezultate što se tiče razvijenih županija, u ovom slučaju natprosječnim, solidarnost je dobrodošla, ali na uprosječenje ne pristajem", rekao je. Nije zadovoljan ni retorikom ministra Ćorića u vezi sa sustavom gospodarenja otpadom jer, rekao je, rješenje u smislu plasmana goriva iz otpada mora biti cjelovito i riješeno na razini države.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je rekao da je suradnja s Vladom i ministarstvima u vezi s projektom EPK 2020 i drugim infrastrukturnim projektima iznimno dobra.
Nezadovoljan je poreznom politikom, nije protiv solidarnosti, ali smatra da ona mora imati mjeru jer su "razvijeni" ostali bez prihoda koje bi mogli ulagati u daljnji razvoj. "Nisam vidio decentralizaciju koja je išla niže od županije pa gradovi i općine ne mogu biti zadovoljni stupnjem decentralizacije i mislim da se ova Vlada time mora pozabaviti", rekao je.
Odgovarajući na pitanja o "3. maju", premijer je podsjetio da bez aktivnosti Vlade u siječnju ne bi bilo sanacijskog jamstva od 716 milijuna kuna koje je omogućilo sve plaće Uljanika i "3. maja". Ponovio je da je plaće za srpanj i kolovoz osigurala država jamstvom Hrvatskoj poštanskoj banci od dodatnih 100 milijuna kuna. Plaće koje se isplaćuju prema zakonu, iz Agencije za potraživanja radničkih tražbina, za rujan, listopad i studeni, također isplaćuje država, rekao je. Također je rekao kako su bivšu Upravu Uljanik grupe upozoravali da je plan restrukturiranja bio pun nedostataka, da je to potvrdila i Europska komisija.
"Nova Uprava radi na novom planu, strateškog partnera je odabrala Uprava, a mi smo se itekako angažirali na nekoliko strana da vidimo tko bi drugi mogao biti partner, razgovori se vode, mnogi su povjerljivog karaktera zbog prirode posla", rekao je Plenković.
"Radimo s punom vjerom da hrvatska brodogradnja treba opstati i u Puli i Rijeci, no stanje u kojem je Uljanik grupa nije nimalo jednostavno, problemi su akumulirani. Politika moje Vlade je odgovorna i solidarna, razumije potrebe radnika i brodogradnje, ali više u ovom trenutku ne možemo reći jer se razgovori vode, no angažman resornog ministarstva je kontinuiran", istaknuo je.
