Kada je došao na konferenciju HGK-a na temu 'Pet godina članstva Hrvatske u EU-u', premijer Andrej Plenković je upitan i za komentar na kritike mirovinske reforme koju je predstavio ministar Marko Pavić. Odgovor je bio kratak: 'Neka kritiziraju. Ovo je tek radna skupina.'
'Mi smo prezentirali inicijalno rješenje o kojem će se dalje raspravljati. Nakon toga ćemo detaljnije komunicirati finalni prijedlog mirovinske reforme. Htjeli smo javnu raspravu prije, da osvijestimo javnost o veličini ovog problema, da trebamo 40 milijardi kuna da buduće umirovljenike dovedemo na razinu sadašnjih. Idemo dalje prema radu da iznjedrimo mirovinsku reformu', obrazlagao je ministar Marko Pavić nekoliko dana nakon što je imao press konferenciju na kojoj je predstavio nacrt kako je tvrdio tada 'cjelovite mirovinske reforme'.
Kratak je bio put od konačnog prijedloga cjelovite reforme do inicijalnog, radnog materijala, nečeg na čemu tek treba raditi.
Opet obrnuto, kako je već bilo u Vladi Andreja Plenkovića: tako je bilo s prijedlozima Obiteljskog zakona ili prijedlogom uvođenja poreza na nekretnine.
Zamutile se vode
No, s reformom mirovinskog sustava, koja bi trebala biti jedna od ključnih dugoročnih, strateških nacionalnih reformi, otišlo se još korak dalje u zamućivanju načina pripreme. Ne bi li uz ponudu tako važnog reformskog zahvata bilo dobro znati tko ga je pripremao, koji su to autoriteti radili na pripremi, tko će braniti ono što je ponuđeno?
Ministru Marku Paviću se, naime, dogodilo da je ubrzo nakon njegova predstavljanja reformskog rješenja nekoliko uglednih znanstvenika, koji se posebno bave tim područjem, sasjeklo njegov prijedlog. Dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ustvrdio je da Pavićev prijedlog donosi 'definitivni praktični slom II. mirovinskog stupa, odnosno ideje II. mirovinskog stupa'. Nestić se konkretno zalaže da se i budućim umirovljenicima jednostavno obračuna dodatak od 27% na dio mirovine koji će primati iz prvog stupa, a on smatra da je to rješenje koje projekcije hrvatskog proračuna mogu izdržati. Za dr. Željka Potočnjaka s Pravnog fakulteta ovo što je predstavio ministar Marko Pavić je nešto – besmisleno. 'To je potpuno pogrešan pristup. Ako uredite sustav tako da ljude zapravo prisiljavate da se vrate u I. stup, besmisleno je zadržati drugi stup. Vlada se dosjetila kako ojačati poziciju državnog proračuna i to na teret osiguranika, a posebno mladih generacija', izjavio je dr. Željko Potočnjak.
I tako dalje. Nema znanstvenika niti stručnjaka danas, nekoliko dana nakon prve Pavićeve prezentacije predloženog modela reforme koji je javno, pod imenom i prezimenom ustvrdio da je model dobar ili da rješenja idu u dobrom smjeru.
Ono što je ostalo nepoznato širem krugu javnosti jest da su i Danijel Nestić i Željko Potočnjak - znanstvenici koji se ozbiljno bave upravo mirovinskim sustavom – bili članovi radne skupine Ministarstva rada, dakle, radne skupine ministra Marka Pavića. Njihove reakcije zapravo znače da ni oni nisu vidjeli finalni proizvod prije objave, odnosno, da nisu sudjelovali u njegovoj izradi, odnosno, da nisu niti bili pitani o njoj.
Pa tko je onda u radnoj skupini kad i premijer osobno tvrdi da je ovo materijal radne skupine? I kako je radila ta radna skupina, odnosno, još radi?
Radna skupina ili?
Na stranicama Ministarstva rada ne postoji objava iz koje bi se moglo saznati tko su bili članovi Radne skupine, a na upit Ministarstvu – o članovima radne skupine i načinu rada – do zaključenja teksta nije stigao odgovor, niti se moglo dobiti informaciju ima li izgleda da bi Ministarstvo moglo odgovoriti na taj jednostavan upit.
Ispada da su članovi Radne skupine koja je pripremala reformu mirovinskog sustava nešto poput državne tajne.
'Naravno da je ministar Marko Pavić minimalno bio uključen u radni dio procesa, ali činjenica jest da je on osobno prihvatio rješenja koja su bila prezentirana. No, teško je reći je li bilo ozbiljnog konzultiranja i usklađivanja s ostalim resorima. To i jest problem, da u Hrvatskoj svako ministarstvo gura svoju reformu bez usklađivanja s ostalima, jer je izostao cijeli reformski okvir', kaže jedan od insajdera.
Radnu skupinu za reformu mirovinskog sustava nije vodio ministar osobno, nego pomoćnica ministra, Melita Čičak, koja je na čelu uprave za mirovinski sustav, a u rad su bili uključeni i različiti predstavnici akademske zajednice i socijalnih partnera (sindikati, poslodavci itd.) predstavnici Regosa (Registra osiguranika) ali i – Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Jedan od poznavatelja sustava smatra da je to pogrešno, da je HZMO zapravo u dubokom sukobu interesa ako sudjeluje u izradi reforme mirovinskog sustava. Jer po onome što je prezentirao ministar Pavić smatra se da su rješenja koja je zagovarao HZMO zapravo prevladala sva ostala. Da je prijedlog reforme postao prijedlog za spas HZMO-a i proračuna, a ne ozbiljna projekcija očuvanja mirovinskog sustava.
Puhovski: Sastav takve radne skupine bi trebao biti javno objavljen
Je li ovakav model rada na pripremi mirovinske reforme primjeren ozbiljnosti ovakve reforme?, pitamo političkog analitičara, dr. Žarka Puhovskog.
'Mislim da je sasvim legitimno da postoje neformalne radne skupine koje rade na pripremama za izmjene zakona ili sl. U ranoj fazi, u fazi priprema, ne treba postojati zakonska obveza da se objavljuje tko je u neformalnoj radnoj skupini. Ali ako je nešto definirano kao rad na zakonu, na prijedlogu zakona, morala bi postojati formalna radna skupina, s formalnim članstvom i pravilima postupanja, npr. kako će se donijeti neki zaključak, hoće li se inzistirati na konsenzusu ili će se riješiti glasovanjem većine. Sastav takve radne skupine bi trebao biti javno objavljen. Iz tri razloga: prvo, da bi se mogao jasno detektirati mogući sukob interesa, drugo, da bi se moglo znati iz koje struje je prevladavajući stav – jer sve struke imaju različite struje, i treće, ako dođe do toga da je neki od članova radne skupine odlučio napustiti rad te skupine u nekom trenutku, da bi se jasno znalo u čemu je netko od članova radne skupine sudjelovao, a u čemu nije.'
U slučaju mirovinske reforme u ovom trenutku iz Vlade dolaze različite poruke u kojoj je ona fazi. Premijer Plenković kaže da se tek radi 'na načelima', i da se radi o fazi 'radne skupine'. No, Žarko Puhovski smatra da se radi o jednoj mnogo višoj fazi: 'Ovdje se vrlo izgledno ne radi samo o pripremi načela reforme. Čuli smo postotke i brojke koje ukazuju da se otišlo dalje od načela. Ako se radi o milijardama kuna i ljudskim pravima, a u slučaju mirovinske reforme radi se o tome – onda rad na toj reformi mora izgledati mnogo ozbiljnije. Ako smo tek u fazi načela nevjerojatno je da se govori o tome da se sredstva koja nedostaju ne mogu nadopunjavati iz državnog proračuna. No, ako smo u fazi izrade načela reforme onda doista ministar može zvati pet, deset... ili koliko već želi ekonomista i različitih stručnjaka, a da to javnost ne treba znati. Ali ovdje je previše pokazatelja da se već otišlo dalje od načela, da se radilo na ozbiljnim projekcijama. U tom slučaju mi bismo morali dobiti informaciju o tome postoji li radna skupina, tko je u njoj i koja su pravila. Ako toga nema, onda ovo ministarstvo ne zna što radi.'
Jesu li i ovo probni balon poput onih oko pripreme Obiteljskog zakona? 'Priprema Obiteljskog zakona je praksa kakvu se treba izbjeći. Sjetite se kako je ministrica Murganić u tjedan dana dijametralno promijenila stav što je obitelj. To se događa zato jer malo zivkate stručnjake, a nemate ozbiljnu radnu skupinu i ozbiljna pravila. Malo se zove jednog, pa drugog, a da ovaj drugi ne zna da se zvalo prvog. Pa se onda skupe svi ti, kako oni kažu, 'inputi', i to se složi u ministarstvu u nekakav materijal za kojeg se onda svi čude kako je nastao. Bojim se da opet svjedočimo toj praksi.'
Kakav model rada za pripremu mirovinske reforme predlaže Puhovski? 'Zahvatiti što širi krug, i predstavnike umirovljenika, i onih koji još nisu umirovljenici, i sindikate, i poslodavace i - eksperte.' I raditi što transparentnije, jer se radi o iznimno bitnoj reformi.
