Između Hrvata i Skandinavaca puno je razlika, a jedna od njih krije se u standardu života. Dok nam se čini da je na sjeveru Europe "sve jako skupo", zaboravljamo da su "njihove visoke cijene" uglavnom u skladu s prosječnim primanjima stanovnika. No, tako nije i u Hrvatskoj jer su cijene tijekom korona-krize skočile, dok su primanja ostala ista ili su otišla prema dolje.
Romana je 26-godišnja studentica iz Dražica koja pohađa studij na Sveučilištu u Lundu, gradu na jugu Švedske. Naša sugovornica u Lund se doselila u srpnju 2020. godine pa nam je iz prve ruke ispričala kakve su cijene u ovoj sjevernoj europskoj državi. Osim toga, saznali smo i kako je biti student u Švedskoj te kakva sve prava tamošnji studenti ostvaruju.
Svoj studentski budžet Romana popunjava radeći u jednom restoranu.
Romana se u Lund doselila za vrijeme pandemije
'Alkohol u Švedskoj predstavlja veći izdatak nego hrana'
Studentica smatra da Švedska nije skupa za život ako se pogledaju primanja stanovnika. Navodi da je prosječna mjesečna plaća, za poslove s punim radnim vremenom, u ovoj skandinavskoj zemlji 20.000 švedskih kruna. Taj iznos veći je od 14.500 kuna. Romana ističe da valja uzeti u obzir da govori iz "privilegirane" pozicije, kao obrazovana i radno sposobna građanka EU-a bez ikakvih kredita i obitelji koju treba uzdržavati.
Vjeruje da je prosječna plaća u mnogim slučajevima ispod prosjeka za primjerice uzdržavanje obitelji. Po pitanju cijena proizvoda u supermarketima, studentica ističe da ne osjeti veliku razliku te da su neke stvari jeftinije, a neke pak skuplje nego u Hrvatskoj. Tako je primjerice voće i povrće skuplje u supermarketima, dok ih se u manjim dućanima može naći po manjoj cijeni - čak i manjoj nego u Hrvatskoj.
"Treba uzeti u obzir kvalitetu voća i povrća koja je neusporediva s kvalitetom hrvatskim proizvoda. S druge strane, mliječni su proizvodi jeftiniji u Švedskoj nego u Hrvatskoj, a isto vrijedi i za veganske proizvode. Primjerice, proizvodi robne marke Oatly ili Alpro su gotovo upola jeftiniji. Generalno, veganska ponuda je iznimno široka i cjenovno pristupačna. Zapravo, slobodno mogu reći kako je veganska ponuda mnogo jeftinija nego u Hrvatskoj.
Kada je riječ o restoranima, hrana je puno skuplja nego u Hrvatskoj. Kao i u većini Europe, najjeftiniji su azijski i indijski restorani. Ipak, hrana kao takva ne predstavlja toliki financijski izdatak koliko alkohol. Naime, obično veliko svijetlo pivo u restoranu košta oko 70 kuna. Decilitar 'kućnog' vina ćete platiti 65 kuna. Komercijalna bezalkoholna pića gotovo u svim restoranima koštaju jednako – 25 kuna, espresso najmanje 17, a kapučino 22 kune", otkriva naša sugovornica.
'Studentima se svašta iznajmljuje, stanodavci iskorištavaju situaciju kao i u Hrvatskoj'
U studentskim gradovima poput Lunda i Uppsale, cijene najma stanova iznimno su velike, otkriva nam Romana. Kada se ona uselila u stan u početku je dijelila prostor s još petero osoba. Mjesečno, stan plaća 3305 kuna mjesečno, a u cijenu su uključene i režije.
Hrvatska studentica u društvu prijateljica
"Kada imaš posao, cijena je više nego prihvatljiva, no ipak u obzir treba uzeti da nas trenutačno četvero dijeli kuhinju i kupaonicu. S obzirom na to da živim na glavnom trgu, moram priznati kako sam zadovoljna i s uvjetima i cijenom. Ipak moram naglasiti kako je pronaći 'normalan' stan izuzetno teško – većina stanodavaca, nažalost, iskorištava činjenicu da se radi o studentima, jednako kao i u Hrvatskoj, te se iznajmljuju svakakvi stanovi. Također, smatram kako sam iznimno sretna jer se slučajno poklopilo da se svi skupa odlično slažemo te je suživot više-manje jednostavan, iako sam svjesna mnogih situacija gdje to nije slučaj.
Studenti također mogu dobiti studentski dom preko sustava Lund University Accomodation, međutim prednost imaju studenti iz Švedske i međunarodni studenti iz trećih država. S obzirom na koronavirus i deficit međunarodnih studenata prošle i ove godine, ja sam zapravo mogla birati između studentskog doma i stana. Kada sam odvagala prednosti i nedostatke ipak sam se odlučila za stan jer je razlika u cijeni tek oko stotinjak kuna", govori 26-godišnja Romana.
Financijska pomoć studentima
Pitali smo Romanu kakav je studentski život u Švedskoj i kako se država brine o mladima u tom kontekstu. Primjerice, u Švedskoj ne postoje menze pa se studenti uglavnom oslanjaju na obrok koji su sami napravili. Ipak, svaki fakultet ima restoran s nižim cijenama od "normalnih" restorana pa za studente obrok košta oko 50 kuna. Romana objašnjava da su Lund i Uppsala poznati po "studentskim nacijama" koje organiziraju različita studentska događanja. Unutar studentskih nacija švedski studenti mogu popiti pivo po cijeni od 20 kuna, što je vrlo prihvatljivo. No, studentske nacije čekaju bolje dane zbog koronavirusa te su zatvorene od studenoga 2020.
Svaki student u Švedskoj ima pravo na "Mecenat", odnosno karticu kojom ostvaruje popuste u trgovačkim lancima, internetskim trgovinama itd. Što se tiče javnog prijevoza, studentima u Švedskoj je subvencioniran. To funkcionira na razini regije i države. Unatoč subvenciji, Romana ističe da je cijena javnog prijevoza jako skupa, ali da odlično funkcionira. Kaže da ne može pomisliti povratak na neizvjesnost HŽ-a, zagrebačkog ZET-a i riječkog Autotroleja. Kada je u pitanju rad studenata, studentski ugovor ne postoji kao što je to slučaj u Hrvatskoj.
"Svaki posao je zapravo posao, a ne studentski posao. Upravo zbog toga ne postoji studentska satnica. Student, tj. zaposlenik, ostvaruje onakva primanja kakva može ostvariti sukladno svojim kvalifikacijama i prethodnom iskustvu. Posao se može naći na primjerice 25, 50, 75 ili 100 posto radnog vremena. Također, može se kombinirati više poslova – ovisno o mogućnostima i potrebama studenta. Ja sam zaposlena na 75 posto i ostvarujem dovoljno prihoda za 'normalan studentski život', koji nikako ne bih nazvala pukim 'preživljavanjem'. Također, kao građanka EU-a, ostvarujem pravo na bespovratni studentski zajam švedske vlade.
Ispred zgrade Sveučilišta u Lundu
Naime, svaki student-zaposlenik iz EU-a, koji nije švedski državljanin, ali odrađuje najmanje 10 sati tjedno, tj. 40 sati mjesečno, ostvaruje pravo na oko 2500 kuna 'pomoći'. Također, ako student ne ostvaruje dovoljno prihoda radom, a udovoljava prethodno spomenutim uvjetima, može uz bespovratni zajam 'posuditi' određeni dio novca koji je dužan vratiti kroz određeno razdoblje. Moram priznati da sam slabo upoznata s konceptom i uvjetima zajma koji je potrebno vratiti s obzirom na to da primam isključivo bespovratnu pomoć, ali mi prijatelji i poznanici kažu da su uvjeti zajma povoljni", kaže naša sugovornica.
Za kraj, Romana ističe da je sve izrečeno o cijenama i uvjetima života krajnje subjektivno. Objašnjava da je tu riječ o njezinom osobnom doživljaju standarda života, prema kojem bi se moglo zaključiti da u Švedskoj teku "med i mlijeko". Smatra da bi neki drugi hrvatski student u Švedskoj vjerojatno dao drugačije odgovore te naglašava da ona živi u jednoj od jeftinijih regija u Švedskoj.
"Tu se falafel, što je ekvivalent našem bureku koji ubija mamurluk, može kupiti za 20 kuna. U Stockholmu taj isti falafel košta 50 kuna", dodaje hrvatska studentica.
