Umjesto kroz kreativno tumačenje pravnih odredbi na štetu javnog prostora i javnog interesa, odredbe GUP-a je potrebno tumačiti prvenstveno uz poštivanje stručnih prostorno-planerskih kriterija, upozoravaju Društvo arhitekata Zagreba (DAZ), Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), Hrvatska komora arhitekata (HKA), Udruga hrvatskih urbanista i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata (HDKA). Stoga su ove stručne institucije iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture pozvale stručne službe Grada Zagreba da preispitaju svoju odluku o izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju zgrade na mjestu sjevernog opskrbnog centra u naselju Knežija.
Podsjetimo, krajem lipnja ove godine Grad Zagreb je izdao lokacijsku dozvolu za izgradnju nove stambeno-poslovne zgrade na križanju ulica Davorina Bazjanca, Ludovika Zelenka i Papove ulice u naselju Knežija. Taj prostor je izvornim planom naselja bio planiran kao zona manjeg trgovačkog centra s blago deniveliranim popločanim trgom i perivojno uređenim okolišem, a na taj način ga se i cijelo vrijeme od njegova nastanka.
Naselje Knežija, kao što smo pisali, građeno je 1960-ih i 1970-ih godina u duhu poslijeratnog modernističkog i funkcionalističkog urbanističkog planiranja, sa slobodno postavljenim stambenim zgradama koje formiraju mirna stambena susjedstva. Veliku prostornu kvalitetu naselja čine javni i ozelenjeni prostori. Iako su arhitektura stambenih zgrada i uređenje javnih prostora zapravo relativno skromni, kao i u drugim naseljima toga razdoblja upravo su neizgrađene prostore između zgrada i javne prostore naselja i stručnjaci i lokalni stanovnici prepoznali kao jedne od važnijih prostornih kvaliteta.
(Knežija brani park / Obnovimo Zagreb)
Zašto Grad rasprodaje javni prostor u proceduri u koju nije uključeno lokalno stanovništvo?
Predviđena izgradnja zgrade dovela je do negativne reakcije lokalnih stanovnika i stanovnica pri čemu je glavni prigovor da se time narušava kvaliteta stanovanja u naselju jer se time ukida javni prostor naselja, a nova zgrada svojim bi volumenom narušila izvorni koncept kvarta. Stanovnici Knežije stoga peticijom od Grada traže zaustavljanje pokrenutih procedura, poništenje lokacijske dozvole i zaustavljanje izgradnje. Traži se i odgovor na pitanje zašto Grad Zagreb rasprodaje svoj javni prostor u proceduri u koju nisu uključeni lokalni stanovnici. Također, postavlja se i pitanje usklađenosti izdane lokacijske dozvole s odredbama važeće prostorno-planske dokumentacije za ovo područje.
Da na prostoru gdje je predviđena nova gradnja, ona ne bi trebala biti omogućena jer to nije u skladu s duhom planskih odredbi GUP-a, temeljnog urbanističkog plana Grada Zagreba, opetovano upozoravaju iz Društva arhitekata Zagreb, a cijeli slučaj prati i ‘Obnovimo Zagreb’ - interdisciplinarna zajednica stručnjaka i znanstvenika, koja je još jednom upozorila na komodifikaciju i rasprodaju javnog dobra. Naime, nekad davno Travno, kasnije Savica pa Siget … i oni su prepoznali slučaj Knežije kao najnoviji moment u poznatom nizu tržišne logike koja ignorira važnost kvalitete javnog prostora.
Kao i DAZ, i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) te Hrvatska komora arhitekata (HKA), Udruga hrvatskih urbanista i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata (HDKA) također upozoravaju na manjkavosti sustava prostornog planiranja u Hrvatskoj koji ''zbog nedostatka planiranja na lokalnoj razini i činjenice da su strateški planski dokumenti, poput GUP-a, postali provedbeni dokumenti kontinuirano generira ovakve konflikte u prostoru''.
Zagreb treba GUP za 21. stoljeće
''Kvalitetan GUP u njegovoj sadašnjoj dvojnoj ulozi i strateškog i provedbenog plana nije moguć, što je najbolje vidljivo na primjeru zagrebačkog GUP-a, obuhvata preko 200 hektara, sa složenim sustavom urbanih pravila i stotinama iznimaka od tih istih urbanih pravila. Bez detaljnijeg planiranja, GUP će u ovom obliku, pa makar bio izrađen ispočetka, ostati generator problema u prostoru. Izradom detaljnijih planova lokalne razine prostor bi se sagledavao u pravom mjerilu, u svojoj cjelovitosti i sa svim slojevima i naslijeđa i lokalnih identiteta'', po tko zna koji put upozoravaju stručne institucije iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture.
(FB/Knežija brani park)
Grada nema bez građana
Do planskih rješenja trebalo bi dolaziti u participativnom procesu u kojega bi aktivno bili uključeni lokalni stanovnici i stanovnici, a i izrada i izmjene planova podložne javnoj raspravi.
Upravo zato arhitekti i urbanisti u slučaju najavljene gradnje na Knežiji posebno problematičnim smatraju pokušaje netransparentnog donošenja odluka o budućnosti javnih prostora grada i isključivanja zainteresirane javnosti iz postupka donošenja odluka o promjenama u njihovom neposrednom okruženju: ''Smatramo kako to nije u duhu s načelom javnosti što je jedno od temeljnih načela prostornog uređenja, ali i demokratskog društva općenito. Pozivamo Grad Zagreb da u odluke o budućem izgledu grada uključi i zainteresiranu javnost u korektno moderiranom participativnom procesu koji će omogućiti i poticati sudjelovanje u postupcima donošenja odluka o izgrađenom gradskom prostoru''.
(UHA / Veljko Linta)
Struka Gradu nudi pomoć
''Uspješni gradovi su sredine koje se razvijaju, ali pri čemu taj razvoj ne narušava postojeće kvalitete prostora kao i osjećaj pripadnosti lokalnom mjestu i lokalnoj zajednici. Građanska inicijativa na Knežiji još je jedan primjer organizacije stanovnika s ciljem očuvanja duha mjesta, koja je potaknuta odlukama koje se doživljavaju ugrozom za kvalitetu života na lokalnom području. Pozivamo Grad Zagreb da ovu i slične lokalne inicijative iskoristi za stvaranje dijaloga o budućnosti grada kakvoga žele njegovi građani i građanke'', poručuju Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata. I još jednom Gradu nude pomoć: ''Naše stručne institucije spremne su sudjelovati u takvom procesu svojim stručnim znanjima i iskustvom''.
