Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila smatra da su u prepirci između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, o tome je li premijer trebao znati za izvide o aferi JANAF "obojica pomalo u pravu i pomalo u krivu". Također kaže da razumna ravnoteža čini prostor između nacionalne sigurnosti i policijske države.
Na televiziji N1 Cvrtila je objašnjavao treba li premijer biti upoznat s predistražnim radnjama, referirajući se na Zakon o kaznenom postupku (ZKP) te još neke dokumente.
'Ako se politika počne miješati, idemo prema policijskoj državi'
"Zakonski takve odredbe (u ZKP-u) nema koji kaže da su oni koji provode izvide, oni koji trebaju čuvati tajnu, ne smiju dalje prosljeđivati nikakvu informaciju", kazao je Cvrtila uz napomenu da "to u praksi tako ipak ne funkcionira".
"I prema članku 8. Zakona o policiji, glavni ravnatelj Policije za svoj rad odgovara ministru, tako da ga on na svakodnevnoj bazi izvještava što se događa u sustavu Policije. A ministar, o stvarima za koje procijeni da su najbitnije, izvještava premijera. Vrlo je izvjesno da je ministar (unutarnjih poslova) bio upoznat s dijelovima izvida. A onda je, naravno, možda malo manje vjerojatno, on mogao izvijestiti premijera o tim stvarima. Teško je reći je li to bilo tako", smatra Cvrtila.
Ako se politika počne miješati u te stvari, dodao je, onda idemo prema policijskoj državi.
Premijer bi trebao znati neke stvari o izvidima
S druge strane, kaže Cvrtila, predsjednik države ima pravo kad kaže da premijer treba znati, ne sve stvari, ali neke koje bi bile od značaja po nacionalnu sigurnost.
"Zamislite da se sprema teroristički napad ili napad na nekog dužnosnika", pojasnio je.
Objasnio je i što bi se izbjeglo u konkretnom slučaju Dragana Kovačevića, koji je, kao direktor JANAF-a, završio u istražnom zatvoru.
"On je u međuvremenu reizabran na čelo tvrtke koja je bila u većinskom državnom vlasništvu. To se ne bi dogodilo da je premijer znao za izvide", kazao je Cvrtila za N1.
On ističe da je problem u tome što u ZKP-u nema mjesta tumačenju da se u nekim okolnostima dužnosnika poput premijera upozori da je određena osoba "pod mjerama", samo i ništa više ako nije baš nužno otkrivati detalje.
'Previše ljudi u MUP-u i DORH-u inače zna za istrage'
Upozorio je i na to da je inače "preveliki broj ljudi u MUP-u i u Odvjetništvu koji znaju da se provode izvidi".
"Naravno da ima onih koje su postavili politički mecene, pa su im onda dužni, znaju da o njima ovise, da nakon njih tamo neće biti. Ali, većina ljudi u sustavu zapravo se jako ljuti kad pojedine istrage, akcije ne uspiju ili kad kasnije to ne doživi sudski epilog", objasnio je.
Cvrtila ne vidi problem u tome što neke istrage traju i po deset mjeseci, sve dok DORH prikupi dovoljno dokaza da bude siguran kako s time može sigurno ići na sud.
"U nekim državama to traje i puno duže kad je riječ o organiziranom kriminalu. A ovo jest organizirani kriminal, ali gospodarskog tipa", zaključio je.
