Inflacija, pad vrijednosti novca, poskupljenje, termini su kojima smo bombardirani sa svih strana, piše N1. U situaciji kad imamo osjećaj da nam novac curi na sve strane postavlja se pitanje kako očuvati njegovu vrijednost. Isplati li se ušteđevinu čuvati na računu ili je ulagati? Ako je uložiti, u što točno?
Ta su pitanja kolege s N1 postavili Milanu Horvatu, glavnom direktoru tvrtke FIMA plus i stručnjaku za ulaganja.
"Danas je definitivno najbolji oblik štednje investiranje u dionice i to, po meni, tehnološke, koje se opet vraćaju. Upravo na izlascima iz krize, što se dogodilo i u onoj krizi poslije covida, kad su tehnološke dionice eksplodirale, to se upravo događa i ovih proteklih mjesec dana, iako se sve zapravo počelo događati u devetom mjesecu prošle godine, kad se taj trend počeo mijenjati i s padom inflacije dolazi i pad kamatnih stopa. Jednostavno, američke kompanije nisu iskazale neke velike gubitke u poslovanju, možda nešto malo stagnacije, ali ništa značajno. Tržište rada im je stabilno i čvrsto, prema tome oni imaju sve uvjete da gospodarstvo i dalje čvrsto i stabilno napreduje i da investicije u dionice najboljih kompanija budu apsolutno najisplativije ulaganje", rekao je Horvat.
Preporučuje, tako, ulaganja u dionice velikih tehnoloških divova, poput Applea, Microsofta, Tesle, Googlea, ali i u Hrvatskoj, ističe, ima tvrtki u koje vrijedi uložiti.
"U Hrvatskoj mogu preporučiti Span kao dionicu, ima nekih još koje to dobro prate, kao Končar. I u Hrvatskoj ima nekoliko sjajnih, a tako i u Sloveniji. To su tržišta u našoj blizini, ljudi poznaju te kompanije i znaju o čemu se radi, tako da mogu kvalitetno ulagati", rekao je.
Podsjeća, ipak, da treba biti strpljiv i da nema zarade preko noći. "Totalna je zabluda očekivati zaradu preko noći. Nigdje ne zarađujete novac preko noći, osim u kockarnici ili u kriminalu", rekao je.
"Tržište kapitala je, kratko rečeno, u razvijenim kapitalističkim državama bitno i obitelji između 20 i 40 posto svoje imovine drže u vrijednosnim papirima. Veći dio drže u nekretninama, a druga po veličini kategorija su dionice, vrijednosni papiri na koje imaju ozbiljno dobre prinose dugoročno. Naravno da tržište oscilira, volatilno je, dođu krize, vrijednosti padaju, ali krize traju jednu petinu ili čak i manje u odnosu na to koliko traju dobra vremena i vrijeme kad se ekonomija razvija. Ja, recimo, ne mogu shvatiti da hrvatski građani drže ne znam koliko desetaka milijardi u bankama, a imate tu i vrhunske, sjajne kompanije, tehnološke startupe, koji imaju problema s prikupljanjem kapitala i pokretanjem posla. Bez obzira na rizike i što će neki od njih propasti, napravite portfelj. Kad bismo imali tržište kapitala, bili bismo neusporedivo bogatija ekonomija s puno bogatijim narodom", rekao je Horvat.
Na što paziti prilikom ulaganja
Kad planirate uložiti svoj novac, postoji nekoliko stvari na koje trebate obratiti pažnju. Horvat kaže da prvo trebate pitati savjet od nekoga tko je već u tome. "Sve više ima onih koji su na tržištu kao neovisni financijski ili investicijski savjetnici, a imate i ono tradicionalno, ljude koji su u investicijskim i brokerskim kućama, koji su na tom tržištu desetke godina i koji to kvalitetno i profesionalno rade i koji su prošli mnoge cikluse i jako dobro znaju usporediti stvarno stanje s onim što se tek predmnijeva da se događa", rekao je za N1.
Različite su i kategorije ljudi koji ulažu novac. Financijski je stručnjak rekao da u pravilu ljudi koji trguju iznosima do otprilike 5000 eura to rade na platformama koje su im brže i jeftinije, a o ulaganju uče u hodu, na seminarima, iz knjiga ili na društvenim mrežama. S druge strane, oni koji trguju iznosima od 10 do 100, 200 ili 300 tisuća eura, više nisu spremni investirati svoj novac preko platforme jer im se to čini nesigurno pa odlaze u brokerske kuće od kojih dobivaju savjete i koje im provode transakcije. Treća su kategorija oni koji imaju puno više iznose za ulaganje, ali njih pokrivaju velike investicijske banke, koje imaju posebne odjele koji se njima bave.
Što se tiče povrata investicija, Horvat je rekao da neki poznati američki indeksi imaju dugoročne povrate iznad sedam posto. "Dugoročno znači da ste u prosjeku nekakvih tri i više godina u toj investiciji i u tom kontekstu su dionice povijesno i tradicionalno najkvalitetnije dugoročno ulaganje. Plus dividende, gdje na dividendi možete dobiti drastično više nego na nekim štednjama po bankama", rekao je Horvat.
Što je značajno bolje od štednje u banci
Objasnio je i što je znatno bolje od štednje u banci. "Čudno zvuči, ljudi to baš i ne akceptiraju, ali vi ako sada kupite dionicu Zagrebačke banke ili druge neke hrvatske banke, HPB-a ili slično, dobit ćete dramatično veću kamatu koja je ne znam koliko puta veća od onoga što ćete dobiti ako taj isti novac uložite na štednju u toj banci. Njima su se kamate kretale i preko 6, 7, 8 pa do 11 posto na dividendi, odnosno u dividendi", rekao je Horvat, dodavši da je sve i pitanje razumijevanja stanja i toga jeste li razgovarali s nekime tko razumije situaciju ili ste samo surfali po društvenim mrežama i sami otkrivali bez jasnih kriterija.
Narodne obveznice sad, pak, smatra čistom populističkom floskulom, a ističe da bi hrvatsko i društvo i država mogli biti puno bogatiji da se o tome više vodilo računa.
"Da je država htjela raditi narodne obveznice, a ja slučajno znam dosta o tome jer smo mi u Fimi već početkom devedesetih promovirali ideju da ljudi kupe obveznice, jer u ono vrijeme su bile denominirane u marke, dolare itd., imale su kamate od sedam, osam pa i više posto. Imali ste, bez obzira uložili sto, sto tisuća ili milijun maraka, kompletno pokriće države za taj iznos, dok ste u bankama imali pokriće od samo sto tisuća, a imali ste i kamatu koja je bila neusporedivo veća od one u bankama. Ali njima se nije moglo trgovati zato što su bile u apoenima od oko sto tisuća maraka i veće, tako da ste morali imati jako puno novca da ulažete u nešto takvo. Kad sam se ja raspitivao u Ministarstvu financija i u bankama zašto je to tako, onda su uvijek tvrdili da je to racionalno i da nema smisla da daju manje apoene jer – tko će to kupovati", rekao je Horvat.
"Ja smatram da bismo, da je ministar financija dao apoene od sto maraka i potrošio milijun maraka na kampanju, mi danas imali neusporedivo bogatije građane u Hrvatskoj, a usput bi se razvilo tržište kapitala, što bi nas diglo barem na sredinu ljestvice europske razvijenosti. Ali to o čemu ja pričam… To je fascinantno i to su stvari o kojima se i nema s kim ozbiljno razgovarati. Kad kažem 'ozbiljno', mislim na one koji pri tome mogu donositi i adekvatne odluke o tim temama od zajedničkog interesa. Prema tome, to je čista populistička floskula", rekao je Horvat.
Naveo je i dodatne probleme, kao i stvari koje nisu razjašnjene do kraja.
"Što će se dogoditi kad bude netko htio prodati te obveznice? Gdje će to napraviti? Tko će voditi brigu o likvidnosti, recimo? Osobno, nisam ni siguran da će izdati obveznice od 100 ili barem 10 eura da to ljudi mogu kupovati. I tko će voditi brigu o likvidnosti? Mi znamo što je kupnja uz premiju, recimo, prodaja, gubitak s obzirom na kamatu itd. Puno je stvari koje nisu za laike i za koje nitko ne daje odgovore kad priča o tome, nije to samo tako. I drugo, kako ćete ih prodati? Preko koga? Na koji način? Koji će biti model prodaje, hoće li ljudi stajati u redu da bi to kupili ili će im oni zamijeniti za uplate u mirovinski fond? To je jedna populistička fraza koju, da hoćeš napraviti, ne moraš objavljivati, jednostavno je napraviš s dva poteza pera i ona funkcionira za one koji to razumiju i one koji žele drugima objasniti da im je to prilika. Ali kad ti sam izlaziš s time u javnost i objašnjavaš to na takav način, onda to nema nikakve druge svrhe osim da bude populizam za široke mase", smatra Horvat.
Ulaganje u nekretnine
S druge strane, ulaganje u nekretnine tradicionalno je najbolja investicija koju koriste Hrvati.
"I ne samo mi, nego u cijelom svijetu je to najčešća kupovina i zaštita svoje investicijske imovine. To je OK. Ljudi koji mogu, koji imaju novca to koriste i to im se zasad pokazalo vrlo kvalitetnim, a bit će i dalje, zato što će u Hrvatskoj populacija rasti kroz polagano naseljavanje ljudi iz Europe na obalu i ljudi sebi tamo mogu bez problema kupovati svoje nove nekretnine. Poljoprivredna zemljišta će isto tako biti atraktivna, na sjeveru Hrvatske. Kupci za to postoje, bilo bi lijepo da nam država regulira da možemo investirati u real estate investment trust (REIT), fondove koji omogućavaju i onima koji nemaju 100 tisuća eura naviše, nego ulaze od 10, pet ili koliko tisuća eura pa i manje da mogu investirati u takve fondove, koji postoje u svim normalnim, razvijenijim kapitalističkim državama, a kod nas ih nema zato što još neki imaju interesa da možda prodaju neke svoje projekte, zemljište itd.. Banalni su razlozi, ali, nažalost, postoje. Ali bit će i to, ulaskom u Europsku uniju prihvatili smo se uključivati u normalni svijet pa će i to prije ili kasnije biti sastavni dio naše investicijske politike. Treba imati strpljenja", rekao je.
Milan Horvat
'Naše su građane uvjerili da je ulaganje u dionice - kockanje'.
U slučaju da na računu ipak imate neku ozbiljniju svotu novca, govorimo o nekoliko desetaka tisuća eura, financijski stručnjak savjetuje da formirate portfelj.
"Treba napraviti kalkulaciju rizika, adekvatnu sklonosti riziku te osobe, adekvatno ambicijama, zašto štedi, zašto to čuva, koji cilj želi postići s time, od ulaganja za školovanje djece, osobnu imovinu i kada se to sve uskladi, adekvatno tome napraviti portfelj od ETF-ova, različitih fondova ili direktnog ulaganja u dionice, ovisno o sklonosti riziku te osobe i onome koliko vremena ona procjenjuje da želi biti tome izložena i to je prilično stabilan i siguran povrat koji se pokazao kroz povijest, barem između šest, sedam pa čak i do 15 i više posto godišnje na duži rok", rekao je Horvat.
"Svima kažem, Apple ima veći profit nego Hrvatska ima BDP, ima kreditni rejting AAA, daje dividendu koja je nekoliko puta veća od kamate na štednju koju imamo u hrvatskim bankama i još imate capital gain (potencijal rasta vrijednosti dionice) i to je jedna od najstabilnijih tehnoloških dionica, visokoprofitabilna. Nemate s njom neke ozbiljne rizike, ali malo naših građana ulaže u takve kompanije tj. prilike jer ne znaju ili ne haju ili su ih uvjerili da je to kockanje. Nemam riječi kako to objasniti. To je kao da nogometaš koji igra u lokalnoj hrvatskoj ligi ide objašnjavati drugima da, primjerice, Messi i Ronaldo baš i ne znaju previše o nogometu i pitanje je što će s njima biti sutra", rekao je Horvat.
Što je s kriptovalutama?
I u kriptovalute vrijedi ulagati, ističe financijski stručnjak, dodavši da, nažalost, prevara ima, ali ne samo na tržištu kriptovaluta, nego svugdje u životu. Na njih treba paziti, no na prevare se ne treba osvrtati jer s njima se najbolje boriti tako što ćete o svom ulaganju razgovarati sa stvarnim ljudima koji se time relevantno bave, a ne tako što ćete na različitim stranicama na internetu, mahom neprovjerenima, dobivati informacije gdje uložiti svoj novac, smatra on.
"Kriptovalute su dio nove digitalne ekonomije, zapravo digitalna imovina koja se stvara iz drugačijih poslovnih procesa, koji stvaraju novu vrijednost i koja se tek treba dokazati na tržištu", rekao je Horvat. On smatra da su kriptovalute nešto što bi svaka mlađa osoba, kao i ljudi u srednjim godinama, trebali imati u svom portfelju, ali ističe da se treba konzultirati s ljudima, sustavima i organizacijama koje to dobro razumiju, a takvih u Hrvatskoj ima.
"Ako pogledate komparacijske grafove, danas razvoj blockchaina ide istom dinamikom kao što je išao internet. Prema tome, kompanije koje se baziraju na novim tehnologijama u nekoj budućnosti za 10 do 20 godina bit će među najvećima na svijetu. Iz sadašnje perspektive to izgleda čudno, ali digitalna ekonomija je sad na razini na kojoj je bila internetska ekonomija devedesetih godina. Da se mijenja svijet, mijenja se, jer sve velike financijske institucije su se već izjasnile da će prijeći na digitalnu imovinu, prema tome, to je trend koji je neizbježan", rekao je Horvat.
Dodaje da će, s obzirom na to da se internetom distribuiraju kopije, a blockchainom originali, tako i ta tehnologija u suradnji s drugima (AI, IoT, Big Data, Smart Contracts i druge) promijeniti način ljudske komunikacije baš kao što je svojevremeno internet promijenio naš tadašnji način komunikacije. "Sve velike banke su najavile ili već imaju razvijene svoje wallete i nude takve usluge svojim klijentima. Digitalna ekonomija je tu, samo mi toga nismo svjesni", rekao je Horvat.
'Naučeni smo upravljati karijerom, ali ne i kapitalom'
Tržište kapitala i upravljanje osobnom imovinom pitanje je i osobne odgovornosti i bolje budućnosti, smatra financijski stručnjak.
"Znači, mi smo svi naučeni upravljati svojim karijerama, tome nas uče od vrtića, osnovne škole, roditelja, na faksu, kad uđemo u posao, ljudi, sve oko nas, stalno imamo edukacije kako što bolje šljakati i kako biti što bolji radnici, ali nitko nas ne uči kako kvalitetno upravljati onime što smo zaradili, osim da to stavimo u banku i da bi novac „lijepo radio za nas“ ili da ga što više trošimo. U kapitalizmu je to manje vrijedno znanje, služi tome da za svoju plaću drugima zarađujete više na njihovom kapitalu, jer oni znaju kako upravljati svojom imovinom, to jest – kapitalom. Ne zove se slučajno taj društveni poredak kapitalizam jer se tu bogatstvo stvara na kapitalu, a ne na radu", rekao je Horvat za N1.
"Nismo slučajno sve siromašniji, a sve više radimo. Razmislite o tome", dodaje.
Savjetuje da se treba potruditi i naučiti upravljati svojom imovinom, odnosno kapitalom jer ćemo u tom slučaju "biti neusporedivo bogatiji nego da samo upravljamo svojom karijerom".
"Što ne znači da ne trebate maksimalno dobro upravljati karijerom. Nažalost, najbolje svojom karijerom upravljaju oni koji svoj rad prodaju u inozemstvo jer će za isti rad i znanje dobiti puno više novca, ali i to je dokaz koliko mi malo znamo o upravljanju zato što oni koji doista znaju upravljati svojom karijerom i svojim kapitalom to će raditi tamo gdje im je okruženje, infrastruktura i rezultat upravljanja puno bolji. To je osjećaj da si sam za sebe odgovoran i da moraš o tome voditi brigu sad, a ne kad idemo u mirovinu, jer tragična je spoznaja da više od 2/3 naših ljudi nije u stanju živjeti od svoje mirovine, a kad se s time osobno suočimo više smo nemoćni nešto realno poduzeti da to promijenimo", zaključio je Horvat.
