Struka, akademska zajednice i institucije moraju raditi zajedno i održavati svijest u javnosti o važnosti zaštite od potresa, rečeno je na panel raspravi o Prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije održanoj u srijedu u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Rečeno je i da slijedi dugotrajna obnova koja će imati dalekosežne posljedice na društvo.
'Doći će do smanjenja narudžbi u novogradnji'
"Pogledamo li prvo tromjesečje, vidimo da pokazatelji za vrijednost novih narudžbi u građevinarstvu još uvijek pokazuju trend nastavka rasta i ekonomskog prosperiteta iz prethodnih godina, no tek sada su pred nama pravi izazovi. Zbog opreza investitora, pesimistične ekonomske perspektive i očekivanog manjka aktivnosti u turističkom sektoru vjerojatno će doći do smanjenja narudžbi u novogradnji, ali i smanjenja u udjelu radova u poslovnim, skladišnim, proizvodnim i drugim nestambenim zgradama. Sve to predstavlja nove izazove i probleme za koje mi u graditeljstvu trebamo pronaći rješenje", kazala je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.
Dodala je kako je ova kriza ujedno i prilika za obnovu mnogih starijih zgrada u Gradu Zagrebu i okolici te da sanacija štete mora biti početak jačanja konkurentnosti hrvatskog građevinarstva.
Oštećeno je oko 25.000 zgrada
Hitni program potresne obnove predstavio je prof. Josip Atalić s Građevinskoga fakulteta u Zagrebu naglasivši kako su unutar priručnika izradili nacrte, troškovnike i konkretne vizualne primjere tako da je građanima lakše razumjeti kakvi im radovi trebaju i koliko će ih stajati.
"Talijani su se nakon tragedije sa srušenom školom odlučili na ozbiljna ulaganja i mi bismo trebali učiti iz njihovih iskustava jer su oni ovo što mi prolazimo sad prošli prije 30 godina", pojasnio je te istaknuo primjer Albanije gdje su nakon razornog potresa zbog kozmetičkih popravaka na zgradama građevinski inženjeri išli u zatvor.
"Mi iz akademske zajednice smo štreberski pristupali poslu obnove i procjene troškova. Nažalost, u Hrvatskoj se slabo pripremamo i sve realiziramo naknadno, a to nam se ovaj put obilo u glavu. Prema našim analizama, oštećeno je oko 25.000 zgrada, odnosno više od 20 milijuna četvornih metara. Ako taj broj kvadrata pomnožite sa samo 100 eura, jasno je o kakvim brojkama pričamo", rekao je Atalić.
'Nismo vodili računa o statici'
Atalić je kao najveće probleme naveo starost i loše održavanje objekata, ali i ugroženost kritične infrastrukture poput bolnica, škola i vrtića.
"Mi nismo vodili računa u statici jer dugo vremena ona nije bila u prvom planu, sad to moramo mijenjati. Naša radna skupina je uz pomoć kolega izvana koji imaju više iskustva s potresima raspravljala o razinama obnove, hoće li se ići na maksimalnu sigurnost, samo kozmetičke popravke ili nešto između. Htjeli smo da tu odluku donese Sabor jer se tu radi o sigurnosti građana, ali to će još dugo biti tema i ovisit će o financijama. Samo pet posto zgrada u Zagrebu i ostatku Hrvatske je rađeno prema važećim sigurnosnim normama i to moramo imati na umu. Problem je što ne znamo kako tumačiti zakon i propise jer oni nisu pisani za situaciju poput ove pa ih sada interpretiramo najbolje što možemo", upozorio je prof. Atalić.
Andrija Mihić iz Udruženja upravitelja grada Zagreba upozorio je kako će biti teško privoljeti ljude da izdvoje značajna sredstva za obnovu. "Tu bi država ili grad trebali pomoći, ali da onda i postanu i vlasnici nekretnine", dodao je.
'Nadam se da zakon neće biti sveto pismo'
Zamjenik župana Krapinsko-zagorske županije Anđelko Ferek-Jambrek rekao je da na području te županije 20 posto obitelji i dalje nema krova nad glavom i da im je i par mjeseci čekanja na sanaciju vječnost, a kamoli nekoliko godina.
"Nadam se da zakon neće biti sveto pismo i da će se kroz iskustva na terenu dorađivati. Možda je i dobro da nije isforsiran prije izbora i da će biti vremena da se uvaže svi naši komentari", smatra Ferek-Jambrek.
Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, rekao je da zaštićena kulturna dobra ne mogu postići maksimalnu razinu zaštite, ali da ih se treba sanirati koliko god je moguće. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis kazao je da su iz Zavoda dali primjedbe na novi Zakon o obnovi i dostavili to ministarstvu, ali da one nisu prihvaćene pa stoga ne mogu biti zadovoljni.
"Prijedlog je bio da plaćanja Grada Zagreba u fond solidarnosti idu u novi fond za obnovu grada. Drugi uvjet je bio da se stvori jedan građevinski fond, da grad sanira svoje građevine te da razdvojimo povijesnu baštinu od sjevernog, podsljemenskog dijela pa da oni koji su sami gradili kuće dobiju fiksni postotak za sanaciju, a ostalo osiguraju sami", izjavio je Rovis.
Obnova će utjecati na demografsku sliku centra Zagreba
Pročelnik zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Stipe Tutiš poručio je kako će konzervatori morati donijeti teške odluke za par stotina objekata u centru grada, dok je Tea Helman Jukić iz HUP-a kazala da obnovu treba sagledati i sa stručne i sa socijalne strane.
Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković istaknuo je da su se svi otpočetka stavili na raspolaganje za obnovu.
"Napravili smo obilnu javnu diskusiju o Zakonu o obnovi, ali nismo kompletno uključeni u njegov razvoj. Unatoč tome uspjeli smo promijeniti neke stvari, ali još je puno posla pred nama", rekao je Matković dodavši kako će nova regulativa utjecati i na demografsku sliku centra grada.
