Večeras je Zoran Šprajc imao dva gosta i dva eksperta, dr. Dražena Jurkovića, epidemiologa i specijalista za javno zdravstvo, a na izravnoj video vezi u Rijeci imunologa s Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Stipana Jonjića.
Jurković je otkrio treba li nas današnja brojka jednako brinuti kao i prije godinu dana kad je bila otprilike jednako velika ili danas možemo biti opušteniji jer 50 posto građana cijepljeno.
"Svaka brojka na sa treba brinuti, a pogotovo trendovi. Trend u proteklih 10 dana, broj zaraženih raste gotovo eskponencijalnom krivuljom. U posljednjih desetak dana imamo povećanje broja zaraženih s 2000 na 4000 učenika, gotovo za sto posto. Pune nam se bolnice. Manje je teško oboljelih, situacija je različita ali covid odjeli se pune. Rezerve koje imamo polako popunjavamo i ako se rast nastavi, ravnatelji će morati mobilizirati djelatnike s drugih odjela, a onda bi mogli doći zahvati i hladni program koji se radi. Za sada bolnice uspješno obavljaju to", kazao je.
Na pitanje postoji li procjena koji broj bolnica iz redovnog režima u izvanredni režim rada, Jurković je kazao da je to teško reći.
"Neke bolnice imaju rezerve, neke su dosegle granicu da su kapaciteti koji su bili rezirvirani za covid bolesnike popunjeni, a ostalo će biti daljnja mobilizacija dodatnih kapaciteta", kazao je.
Jurković je kazao i da je najveći broj postotak zaraženih ljudi u radnoj dobi.
"Imamo 20 posto u toj populaciji učenika. To ne iznenađuje. Delta soj je invazivniji za ovu populaciju, s druge strane ide jesen. Oni koji znaju kako funkcioniraju svi respiratorni virusi, a ovo jest takav virus, u jesen boravimo više u zatvorenim prostorima, posebno su to škole gdje boravi veliki broj učenika. Prostorije se griju, ne zrače se, koncentracija virusa je veća", kazao je.
Rekao je i da odluka vlade da dva dana nema škole kompromisna odluka s obizrom na rast broja zaraženih među učenicima.
"Neće puno dva dana učiniti, ali treba imati na umu da je vikend, bit će nekih desetak dana", kazao je.
Jonjić je otkrio hoće li rast eksponencionalno rast ili će se tijekom ovih par dana bez škole smiriti.
"Neće se to tako lako smiriti. Svi su preduvjeti da se to nastavi. Prekasno je da mjere počnu djelovati, valjda će se neke mjere uvesti. Prilično smo relaksirani, iznenađujuće kako smo slobodni u procjeni da je sve gotovo. Očekujem da će to rasti, a koliko dugo, vjerojatno će odgovorni poduzeti mjere koje će rezultirati s manjim širenjem virusa. Postoje zakonitosti koje ne razumijemo kad je u pitanju širenje virusa, ali propustili smo prepoznati već ranije da stvari idu prema gore, mislili smo da neće, ali lani smo imali istu situaciju", kazao je.
Jonjić je komentirao i slaže li se s procjenom da će ovaj broj zaraženih za mjesec dana rezultirati brojkom od 40 - 45 umrlih, te da je lani broj zaraženih rezultirao s procjenom od 80 umrlih.
"Ne znam odgovor na razliku smrtnosti, ali pretpostavljam da je zato što je zahvaćena mlađa populacija više. Starija je procijepljenja, mlađi su rezistentniji kada je u pitanju covid i smrtnost je manja, to je moja slobodna spekulacija", kazao je Jonjić.
Komentirao je i što bi značio sudar vala gripe koji najavljuje ECDC i korone.
"Najvjerojatniji da se gripa nije širila su mjere protiv korone. S njima smo ograničili širenje korone, ali i širenja gripe. Ne bih volio da se obistini slutnja ECDC-a. Ako uvedemo kao društvo mjere koje će biti usmjerene za limitiranje širenja korone to bi trebalo djelovati i kod gripe. Što se tiče te koinfekcije, scenariji su različiti. Nema jasnih studija što će se dogoditi ako gripa dođe prije korone, ili obrnuto, nema dovoljno rezultata. I jedna i druga bolest su respiratorne bolesti i populacija koja je osjetljiva na koronu je osjetljiva i na gripu. Cijepite se, a i protiv gripe", kazao je Jonjić.
Jurković je komentirao bi li proširenje covid potvrda dali više poda po pitanju cijepljenja.
"Nismo imali pojavnost gripe ali smo imali dobar odabir na cijepljenje. Covid potvrde su da ste cijepljeni ili da ste covid preboljeli. One bi sigurno motivirale neke da se cijepe. Imamo procijepljenost manju sa zapada prema istoku i zapada prema jugu Europe. Uzroci su različiti. Neke zemlje pribjegavaju striktnim primjenama covid potvrda, mi smo u tom dijelu relaksirani", kazao je Jurković.
Jonjić je komentirao Šprajcovu primjedbu da su prije deset mjeseci "neki članovi Znanstvenog savjeta" govorili da će imunitet krda zaustaviti epidemiju, da smo već tada bili prokuženi više od 80 posto i ne moramo brinuti. Kad ono...
Sad se doista prokuženost proširila, ali to ne zaustavlja epidemiju. Zašto?
"Zato što prokuženost, infekcija ovim virusom nije nikakvo jamstvo za taj famozni imunitet krda. Zato što je poznato da koronavirusi ostavljaju vrlo heterogen imunitet, vrlo često je ta imunost slaba, kratko traje…", odgovorio je Jonjić i objasnio:
"To su bile spekulacije. Najveći problem nam je, kad je u pitanju cijepljenje, ja to moram reći, jedna grozna nekonzistentnost. Bili smo nekonzistentni u komunikaciji s ljudima. Imali smo oprečne stavove od ljudi iz sustava. Tako da je to dovelo do nekakve konfuzije. I sad počinjemo pričati da je svatko od nas odgovoran. Ne može svatko biti odgovoran! Ne možete računati na odgovornost običnih ljudi! Oni čuju od ovoga, od onoga. Netko je rekao ovako, onako, Marko, Janko…"
Drugim riječima, on se ne slaže s ministrom Berošem da su ključevi uspjeha u rukama građana:
"Naravno da se ne slažem! Građani nisu odgovorni, odgovorni su oni koji vode sustav, bez obzira na to što nije lako. Ja znam da su većina od njih činili najbolje što su mogli, ali pogledajte što se dogodilo u Portugalu."
Rekao je da su u Portugalu imali isti problem sa slabim cijepljenjem:
"Nije išlo kako treba i doveli su jednog čovjeka, ne znam što je bio, general ili pukovnik, i on je očito imao talent da motivira ljude, uzeo je volontere i oni su dosegli sada mislim 85 posto. Tu su već u kategoriji nečega gdje bi mogli početi razmišljati o imunitetu krda koji nije fiksan, jer ova bolest se širi i kod imunih, ali još uvijek govorimo o zaštiti populacije."
"Mi smo vrlo daleko toga. Imamo to što imamo. Mi smo se opustili, mi smo se hvalili kako imamo blage mjere, što nam je ljeti palilo. I hvala bogu da je, ekonomija je cvala i to je u redu. Ali smo morali negdje u devetom mjesecu stisnuti pipu i reći, e ljudi, sad je dosta, sad se moramo naučiti da na jesen neće biti tako. Na kraju krajeva, epidemiolozi imaju alate… predviđanje nije tako jednostavno, ali nije bilo baš nemoguće predvidjeti da ovo neće ići blago. Mislim da je to na politici", kazao je.
Jurković, pak, ne bi bio tako isključiv, "pa rekao ovi su odgovorni, ovi nisu odgovorni".
"Pa, jesu odgovorni", kazao je, misleći na građane.
Međutim, u Znanstvenom savjetu bilo je i takvih pojava da se pričalo o prokuženosti, da ne treba cijepiti.
"Lauc kaže da se mlađi ne trebaju cijepiti…", podsjetio je Šprajc, na što je Jurković kazao:
"Ima previše kakofonije u javnosti, šalju se zbunjujuće poruke, ali je činjenica da je ministarstvo nabavilo dovoljno cjepiva, da se svatko može cijepiti. Moja poruka je, malo ću modificirati onaj slogan… misli ti na sebe pa se cijepi, misli ti na svoje bližnje, a u konačnici misli i na druge. Možda da idemo na taj način, jer ja ne znam boljeg načina od cijepljenja da se prekine ova epidemija."
