Strepnja analitičara i građana se ostvarila, inflacija u Hrvatskoj probila je psihološku dvoznamenkastu granicu. U svibnju je tako preskočila deset posto te je zastala na 10,8 posto. Hrvatska je tako već drugi mjesec zaredom značajno iznad prosječnih razina cijena u eurozoni u kojoj je svibanjska inflacija oko 8 posto.
Pogledajmo i što je najviše poskupjelo u Hrvatskoj u godinu dana. Od prošlog svibnja prijevoz za 19 posto, hrana i bezalkoholna pića za više od 15, a restorani i hoteli više od 12 posto. Pokućstvo je skuplje nešto manje od 12 posto, a stanovanje, u što je uključena cijena vode, struje i plina, plaćamo 9 posto više. Toliko je otprilike skuplja i obuća i odjeća.
Kada se gleda prema posebnim skupinama, najviše je u godinu dana poskupjela energija za čak 21 i pol posto. Osjećamo to dobro već mjesecima na cijeni goriva. Vlada ju je privremeno obuzdala, a kako dalje i ima li vlada ikakav novi plan za obuzdavanje cijena - jer ovaj prethodni je već pojela inflacija zna Ilija Radić.
Inflacija se više ne penje, ona leti. Ovog svibnja sve je u prosjeku gotovo 11 posto skuplje nego prošle godine, a hrana i prijevoz su sve bliže 20 posto.
Miro iz Zagreba kazao je kako mu se takvo stanje odrazilo na život: "Ulje je poskupilo, benzin je poskupio… ma sve je poskupilo, kaj pričamo? A isto mi je, ali imam manje." Vesna iz Opatije kaže: "Nekad sam za nas pet trošila onoliko koliko trošim za nas troje."
"Male su penzije, prvo. Drugo, ljudi imaju hiljadu i po kuna penzije, slabo žive, kupe ljudi po smeću", kazao je Hasan iz Zagreba. Donedavne procjene su bile da će inflacija rasti do polovine godine, pa će se smirivati. Sada to više ne izgleda tako.
Ministar financija Zdravko Marić: "Najsretniji na svijetu bih bio u ovom trenutku kad bih rekao - vrhunac nas čeka tada i tada i nakon toga ide smirivanje. Zaista je teško predviđati bilo kakve trendove i donositi jednoznačne odluke."
Inflacija je uvozna, zato i Marić gleda prema Europskoj središnjoj banci. Najavili su podizanje referentne kamatne stope od 0,25 posto u srpnju, a onda vjerojatno opet u rujnu. Kad ministar Marić očekuje da bi ta mjera konkretno mogla dati rezultat?
"To je sjajno pitanje, ono što bi rekli narodski, pitanje od milijun kuna, je l', ili u kojoj već valuti…", odgovorio je Marić.
Travanjski paket vladinih mjera nije rezultirao željenim učincima. A cijene će rasti i dalje, smatra SDP-ov Boris Lalovac, jer ulazimo u turističku sezonu kada potrošnja raste:
"Turistički sektor je rekao da su im se cijene energenata, odnosno struje povećale 400 posto što znači da će oni to sigurno prevaliti na krajnjeg potrošača, odnosno krajnjeg gosta i bojim se da će inflacija sigurno ubrzavati negdje do devetog mjeseca."
Turistička sezona tradicionalno je doba berbe za ministra financija. Proračun se puni, s inflacijom još bolje. Zato svi oporbeni programi antiinflacijskih mjera počivaju na vraćanju tog novca u sustav.
"Onoliko koliko raste inflacija pa dajte im da im toliko rastu mirovine, pa neće oni iznijeti novac iz zemlje, neće se ništa loše dogoditi. Neto će na kraju biti nula", predlaže Mostov Božo Petrov.
"Vratiti cijene energenata na predinflatorno razdoblje. Dakle, vratiti cijenu, a imamo osnove za to. Primjera radi - gorivo, i danas na svaku litru koju natočimo u rezervoar, šest kuna ide državi", takav prijedlog donosi Ivan Penava iz DP-a.
"Vlada mora hitno ići na rasterećenje neoporezivog dijela dohotka", konkretno predlaže Lalovac. Osim oporbe, mjere predlažu i poduzetnici, ugostitelji, sindikati. Svatko gleda iz svog ugla. Ministar kaže da ih sve čuje:
"Sve je na stolu! U ovakvim okolnostima sve je na stolu. Ali treba biti odgovoran, treba biti hladne glave."
No, dok su u Vladi hladne glave, dobar dio građana je praznog novčanika. A smanjena potrošnja vodi do manje gospodarske aktivnosti, pada BDP-a, a onda i do pojma kojeg se mnogi boje i spomenuti.
