U paketu poreznih rasterećenja koje je Vlada najavila u petak, šturo je najvaljen i porez na zaslađene napitke.
"Doći će do promjene oporezivanja bezalkoholnih pića po udjelu dodanih šećera. Problem pretilosti kod mladih je izražen. Ovom mjerom ćemo pokušati djelovati na djecu koja su najveći konzumenti da se ta konzumacija smanji i da to pozitivno djeluje na njihovo zdravlje", najavio je ministar financija Zdravko Marić.
Iako zvuči kao da država konačno počinje borbu protiv pretilosti kod djece, problem je što ni jedna nadležna služba ne zna o novoj mjeri ništa više nego što je najavljeno na presici.
HZJZ nema pojma o detaljima
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji bi trebao biti barem konzultiran prije takvih odluka, kažu da “o tome s njima nitko nije razgovarao”, isto tvrde i proizvođači, a o potrošačima da se i ne govori.
Javnost već dugo zabavljaju uvođenjem takvog poreza, primjerice prije dvije godine je porez na šećer zagovarala je i Predsjednica, ali nakon svih tih probnih balona, za sada nije jasno niti što će se točno oporezivati niti koliko.
A što s ostalim šećerima?
Zašto su na udaru samo sokovi, ali ne i primjerice voćni jogurti koji često sadrže više šećera - usporedbe radi, dl Fante sadrži 10 grama šećera, a dl voćnog jogurta 16. Slatkiše i druge šećerne bombe ministar nije ni spominjao. Hoće li se oporezovati i napici s umjetnim sladilima koji nisu šećeri, ali varaju organizam i na taj način remete metabolizam? Hoće li se oporezivati (i koliko) napici sa šećerima nižeg glikemijskog indeksa poput palatinoze i fruktoze ili se porez odnosi samo na glukozu i saharazu. Hoće li se oporezovati samo dodani šećer ili će se jednako plaćati onaj koji je prirodno prisutan u voću? Puno je pitanja a Vlada ni na jedno od njih nije ponudila odgovor.
'Nepripremljena odluka'
"Istina je da se najviše šećera u organizam unosi slatkim pićima, ali bojim se da je riječ o nepripremljenoj odluci koja nije bila logična posljedica kampanje u kojoj bi građani dobili sve informacije o opasnostima koje vrebaju "iz tanjura", rekao je za Jutarnji Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane.
Dodaje da bi se, kada je riječ o hrani, prije bilo kakvih restrikcija - koje su se i u drugim zemljama pokazale kao dvojbena odluka - trebao postići konsenzus na razini EU upravo u pitanju kvalitete hrane.
"To je odluka očajnika u trenutku kad zdravstveni sustav ne može više plaćati sve posljedice lošeg utjecaja hrane na zdravlje građana", zaključuje Katalenić.
Jednostavno se prebacili na manje poznate marke
Da porez na slatke sokove može biti dvosjekli mač te kako je ključno osigurati veću kvalitetu hrane i educirate potrošače ističe i SDP-ova europarlamentarka koja se bori za jednaku kvalitetu hrane u čitavoj EU, Biljana Borzan.
Ističe kako je je u drugim zemljama učinkovitost takve mjere ovisila o nizu faktora.
"Mjera je imala najviše efekta na kućanstva slabijeg imovinskog stanja u kojima se značajno smanjila kupnja takvih pića. U srednje i bolje stojećim kućanstvima nije imala toliki utjecaj, a dio potrošača koji su zaista odlučni u kupnji gaziranog napitka, zbog više cijene preusmjerili su se od poznatih brendova k manje poznatim i jeftinijim, poput brendova trgovačkih lanaca" ističe Borzan. Ipak dodaje kako je porezno opterećenje temeljeno na razini šećera u proizvodu ponukalo je proizvođače da smanje udio šećera u svojim proizvodima i do 50 posto kako bi bili ispod oporezivane razine.
