Radovi na zagrebačkim prometnicama i nisu više neka novost. Najave pljušte sa svih strana, a građani su već navikli na krkljance. Gužve i čepovi i mimo radova već su stara boljka metropole u kojoj broj stanovnika raste, grade se nove zgrade, doseljava sve više ljudi, standard se podigao pa si neki mogu priuštiti i više od jednog automobila. U Zagreb dolaze i brojni građani iz drugih dijelova Hrvatske, najčešće na preglede u bolnice…Zagreb vrvi automobilima. Biciklističke i pješačke staze na sve strane, isprepletene, nekad pomalo zbunjujuće za Zagrepčane.
A, kako je i najavljeno, krenuli su novi radovi na Jadranskom mostu. Prva faza radova trajat će šest mjeseci te će za to vrijeme biti otežano prometovanje mostom. Za vrijeme izvođenja radova za promet će biti zatvoren istočni kolnik mosta, a sav promet odvijat će se dvosmjerno po zapadnom kolniku, u dva prometna traka za svaki smjer.
Prometni stručnjak kaže da se moglo naći i drugo privremeno rješenje.
"Ti radovi nikako ne bi trebali trajati šest mjeseci. Te radove trebalo bi smanjiti. Sada dolaze topliji dani i trebalo bi raditi u tri smjene. To nije područje gdje je gusto naseljeno i gdje bi buka smetala ljudima. Druga stvar, trebao se staviti pontonski most i napraviti privremeno rješenje da se može privremeno prolaziti, da se te gužve smanje. Nije to tako velika rijeka, da je ona nepremostiva. Dakle stavi se pontonski most, šodra i automobili mogu prolaziti, da ipak dio tereta prolazi", kaže prometni stručnjak Goran Husinec.
'Javni gradski prijevoz je slab'
Husinec kaže da je Zagreb slab s mostovima. "Tri glavna mosta koja imamo u užem području grada jednostavno su preslaba, jer se Zagreb toliko razvio da to ne može izdržati. Mostovi su projektirani za sedamdesete godine. I onda su predimenzionirani, jer nikada nitko nije mogao očekivati da će biti toliko automobila", kaže.
"Jarunski most trebalo je davno napraviti, no sada je već problem. Na pravcu gdje se trebao graditi taj most je nikla hrpa nekakvih zgrada i taj koridor je preslab. Taj projekt sada otpada", dodaje Husinec.
Čepovi u Zagrebu se stvaraju i mimo radova. Višak je automobila u Zagrebu, naglašava Husinec. "Događa se to da se u Zagrebu neprestano grade nove zgrade, ruše se male kuće. Najbolji primjer imamo na Trešnjevci. Imamo malu kuću gdje su bili baka i djed i nisu imali automobil. I na mjestu te kućice se gradi zgrada s 30 stanova gdje dođe najmanje 60 automobila. I neka se napravi deset takvih zgrada, to je 600 automobila", dodaje.
Javni gradski prijevoz je slab, mišljenja je Husinec. "Zadnjih deset godina javni gradski prijevoz je vrlo malo napredovao. Tramvaj je identičan sada kao i prije 50 godina, a koliko je narastao broj stanovnika. On je zastario i normalno da se ljudi voze automobilima", kaže.
"Sve te zgrade koje se rade u centru Zagreba trebale bi imati dva garažna mjesta u podzemnim garažama po jednom stanu, a oni imaju po jedno. A jedno parkirno mjesto je malo, kada svaki stan ima dva automobila. Trebalo bi promijeniti te standarde i trebalo bi graditi nove podzemne garaže za te ljude i njima davati ekonomske cijene, po jeftinijoj cijeni i tu trebamo dati subvencije", mišljenja je Husinec.
'Podzemnu željeznicu moramo graditi, nema nam druge'
Husinec kaže da bi se trebalo smanjiti izgradnja objekata u centru Zagreba i ono bitno, napraviti podzemnu željeznicu. "To su već projekti 50 godina, a ništa od toga. Više taj grad ne može bez podzemne željeznice", kaže.
"Zagreb je došao do jednoga broja stanovnika i broja automobila gdje je dalje vrlo teško i nastaje kaos. Mi moramo užurbano, ponavljam, graditi biciklističke staze za elektro bicikle i romobile i sva ta mala električna vozila. I davati subvencije na ta vozila. Mi dajemo subvencije na luksuzne automobile", napominje Husinec.
"Sve te biciklističke staze što se rade su neka vatrogasna rješenja, privremena, jer jednostavno Zagreb nije građen s biciklističkim stazama od početka. Nema mjesta i nema koridora niti u starom dijelu grada, a niti su ove nove zgrade koje su građene od 70-ih godina prema ovamo, na način da bi postojale biciklističke staze. Na primjer, u Njemačkoj su se biciklističke staze počele graditi početkom 60-ih godina i one su se razvijale, a kod nas do prije pet, šest godina biciklizam toliko nije bio popularan", pojašanjava stručnjak.
Napominje da to više i nisu biciklisti, već su to elektro biciklisti. "Zadnjih godina imamo jednu novu dimenziju električnih vozila na dva kotača za koja bi odmah morali raditi staze jer to napreduje i te biciklističke staze su premale", dodaje.
Preklapanje radova na dionicama
Gradski zastupnik Renato Petek nije zadovoljan prometnom strategijom u Zagrebu. "Nekoordinirano se otvaraju gradilišta, što izaziva, ako je na istom području, gužve i krkljance. To se dogodilo i prvi put kada se zatvorio Jadranski most jer su bili i drugi radovi. Nekoliko puta je došlo do preklapanja radova na dionicama", kaže.
"Gradska vlast ima prioritete vezano za pješake i bicikliste, ali kada poduzimaju mjere, onda treba tražiti neke alternativne pravce. To se vidjelo na pitanju Vlaške koja još uvijek nije klasična pješačka zona. Prošlo je godinu i pol dana od zatvaranja i povremeno vidimo više automobila koji tamo znaju proći", dodaje.
Petek kaže da nema nekih točnih statističkih podataka, ali da postoji veći broj automobila u Zagrebu i onih koji ulaze u Zagreb.
"Treba krenuti u rješavanje prometa u kretanju i u mirovanju. Parcijalna rješenja nikada neće rezultirati rješavanjem toga problema. Već slušamo dugo da se na obodima grada trebaju graditi velika parkirališta, a onda omogućiti i motivirati ljude da brzim željezničkim, autobusnim i tramvajskim prijevozom mogu doći brže i jeftinije na svoje odredište", podsjeća Petek.
Treba nam još barem dva mosta
"Zagrebu nedostaje podvožnjaka i nadvožnjaka i imamo rijeku Savu koja dijeli grad. A Zagreb je grad s najmanjim brojem mostova. Ne postoji tako velik grad koji ima tako mali broj mostova. Zaključak je da nam trebaju još barem dva mosta. Jedan od njih je Jarunski most. Uporno Tomašević ne želi to nastaviti. Već se sada moglo ozbiljno raditi na tome", mišljenja je Petek.
"Istaknuo bih javni gradski prijevoz koji bi trebao biti brži, jači, učestaliji, a nekako je u ovom mandat prorijeđen. Proširenje tramvajskih pruga je nešto što bi trebalo raditi i uvesti nove autobusne linije, povezivanje primjerice Novog Zagreba i Jaruna, Novog Zagreba i Črnomerca...", nabraja Petek.
Veliki problem je i nedostatak kvartovskih parkirališta. Imamo obitelji s dva ili tri automobila. Petek rješenje vidi u gradnji montažnih parkirališta.
"To su brzorealizirajuća montažna parkirališta. Na jedno 20 mjesta koja sam pronašao postoji mogućnost da se naprave. To je puno jeftinije nego graditi garaže.".
"Ne možemo ljudima reći nemojte se voziti autima, a nemate drugo rješenje", nastavlja gradski zastupnik. "Biciklističke staze nisu sigurne, miješaju se s pješačkim. S druge strane, javni gradski prijevoz je nedovoljno razvijen i loša je povezanost u određenim dijelovima grada. Promet je jedan od tri prioriteta u Zagrebu, a najzapostavljeniji od nove gradske vlasti", zaključuje Petek.
Kako god, Zagreb grca u prometnom kaosu. Radovi, zastoji u javnom gradskom prijevozu, kašnjenja autobusa, nerazumljive pješačke i biciklističke staze...sve je ono što Zagrepčanima zadaje glavobolju i ide na živce. A onaj tko misli da ćemo se brzo riješiti stalnih krkljanaca - klasa je optimist.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovako izgledaju radovi na Jadranskom mostu
