Sezonsko računanje vremena uvedeno je prije točno stotinu godina i to baš na našim prostorima da se iskoristi dan. No, u sto godina smo u svakom pogledu napredovali, bar u to vjerujemo, pa je Mojmira Pastorčić istražila je li vrijeme za ukidanje pomicanja vremena.
Još malo i stiže nam 30. listopada - pa ćemo satove s 3 sata pomaknuti na 2 - spavat ćemo sat vremena dulje i vratiti se s ljetnog na normalno vrijeme. Osim što je zbnjujuće - pitanje je i je li igranje sa satovima uopće potrebno.
Počelo je da bi se štedjelo. Pomicanjem sata u ljetnim mjesecima produljuje se dan, manje se koristi struja - više dnevno svjetlo. Ali znanstvenici misle da taj argument više nema smisla.
"Pitanje je ima li i je li ikada imalo imalo smisla - to zavisi koga pitate - sjećam se svog pokojnog profesora branta nuklearnog fizičara koji je govorio - tu besmislicu treba ukinut - ako pogledate brojke nećete dobit argument - uštede u energiji su jedan posto. prolazit kroz svu tu muku ritma spavanja - nema čvrstog argumenta", smatra Davor Horvatić, fizičar.
Pa sve više zemalja od bemislenog pomicanja satova - odustaje. Ukinule su ga Turska i Rusija - i uvele trajno ljetno računanje - a ovako to izgleda na karti svijeta. Sat pomiče Europa i Sjeverna Amerika - sve zemlje označene narančastom bojom su to ukinule, one obojane crvenom nisu nikada ni počele.
"Ne možemo naći nijedan argument koji bi izvukli za taj režim - samo je pitanje hoćemo li slijedit primjer rusije i turske - i ostavit tu arhaičnu stvar", dodaje Horvatić.
Arhaičnu - jer ljetno računanje uvedeno je 1916. - i to među prvima baš kod nas - na prostoru Austro Ugarske. Sto godina poslije - opet smo dio carstva.
Kada ćemo pomaknuti sat - i to određuje Europa. Europska Komisija svakih 5 godina objavi raspored datuma kada počinje i kada završava ljetno računanje.
Da se građane pita - satovi se ne bi pomicali.
Kokoši ne nesu jaja, ljudi imaju zdravstvene tegobe. Nova runda problema slijedi za mjesec dana.
