Istanbulska konvencija- dokument koji je podijelio Hrvatsku- stupio je na snagu. Je li država spremna?
"Mi nemamo dovoljan broj skloništa, nemamo 24 satnu liniju za žrtve nasilja, nemamo krizne centre za žrtve seksualnog nasilja, a konvencija sve to propisuje i država će morati uložiti u infrastrukturu", kazala je Lana Bobić, aktivistica za ženska ljudska prava.
Konvencijom se predviđaju konkretne mjere i prvi put financijska pomoć žrtvama. Provedba je u rukama ministarstva Nade Murganić.
"Sve aktivnosti koji su predviđene u nacionalnoj strategiji će biti s 70 milijuna kuna na godinu i za samu konvenciju milijun.i pol tisuća kuna", kazala je ministrica Murganić.
Počelo je s edukacijom stručnjaka, kaže ministrica. A radit će se od prevencije do mjera na terenu. "To znači i zapošljavanje i rješavanje stambenog pitanja, i u tom smjeru je i zakon o stambenom zbrinjavanju ima te odredbe", tvrdi Murgnaić.
U Hrvatskoj se 90 posto počinitelja obiteljskog nasilja prekršajno kažnjava. Konvencija uvodi strože kazne, a nakon presude i odštetu žrtvi. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković poručuje spremni smo, još prošle godine uveden je novi zakon o zaštiti nasilja u obitelji.
"Ustrojili odjele za zaštitu žrtavama, omogućili postupke da žrtve ne moraju trpjeti sekundarnu viktimizaciju", kazao je Bošnjaković.
Prema podacima MUP-a u zadnje pet godine ubijeno je 91 žena većina od svojih partnera. Kako se Konvencija provodi nadzirat će strani stručnjaci.
"Ukoliko ih država ne zaštiti nakon što potroše sve instance moći će i na europskom sudu tužiti državu", kazala je Bobić.
Više od nasilja nad ženama, u raspravama oko Istabulske dominirala je rodna ideologija. No, iz Vlade tvrde nema brige ne uvodi se treći rod. Hrvatska je Konvenciju ratificirala u travnju, a od danas je 31. država koja će je primjenjivati.
