Neki strahuju da će se požarište pretvoriti u građevinsko zemljište, onako kako se to radilo u Grčkoj. Privatne posjede ipak će sanirati vlasnici, a državnu šumu bi trebale riješiti Hrvatske šume.
Prema zakonu, Hrvatske bi šume trebale provesti biološku obnovu, a u to spada u sanacija piljevina. Tada se čeka godinu dana kako bi se doznalo hoće li doći do prirodne obnove ili treba krenuti u pošumljavanje.
Ne zna se koliko je točno šume izgorjelo
Trenutačno još uvijek nije poznato koliko je točno državne šume izgorjelo. Prošle je godine u 135 požara izgorjelo 6733 hektara šume, a materijalna šteta iznosila je 41 milijun kuna. Od toga je bilo 12 milijuna kuna štete na drvnoj masi, a 28 milijuna kuna na općekorisnim funkcijama.
Što se tiče navedenog, sve tvrtke u Hrvatskoj dužne su svake godine Ministarstvu poljoprivrede uplatiti naknadu za OKFŠ u visini od 0,0265 posto godišnjeg prihoda. Prikupljeni novac tada se ulaže u ostale korisne funkcije koje šume imaju, a dobar dio tog novca potroši se i na protupožarnu zaštitu.
Od te naknade godišnje se prikupi oko 400 milijuna kuna, rekao je direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran za tportal. Podsjetio je i kako je ta naknada prije nekoliko godina iznosila 0,07 posto godišnjeg prihoda.
HUP godinama radi na smanjenju solidarne naknade
'Tim novcem su se kupovali kamioni i oprema za vatrogasce. OKFŠ je porez na bazi solidarnosti, a HUP već godinama radi na njegovu smanjenju. Ove godine je bila inicijativa da se naknada ukine u potpunosti. Egoizam krupnog kapitala smanjio je sredstva za protupožarnu zaštitu', ogorčeno nam govori Kavran.
Velike se tvrtke, kaže, bune protiv plaćanja ovog zelenog poreza, a ne pitaju se tko će im sačuvati imovinu.
'Nisu sve parafiskalni nameti'
'Cinično je koliko daleko ide želja poslodavaca za olakšanjem poslovanja. Nisu sve parafiskalni nameti, nešto je i solidarnost. Netko se treba brinuti o šumama, pogotovo o kršu koji ima niz zaštitnih funkcija. Šume na otocima recimo uopće ništa ne prodaju, već se bave prosjekama, ostalom protupožarnom zaštitom i biološkim funkcijama šuma.
Kada se dogodi katastrofa kao ova u Splitu, svi se pitaju tko je kriv. Netko mora platiti protupožarnu zaštitu, a OKFŠ postoji baš zbog toga. Dok je naknada bila 0,07 posto godišnje, prosječnu tvrtku je to stajalo do 500 kuna godišnje, no pobunili su se veliki, kojima je ta naknada možda dosezala i do tri milijuna kuna', rekao je Kavran te pozvao na sistematičniji rad kako bi se morska strana Velebita pošumljavala otpornijim vrstama drveća koje se može prilagoditi novim uvjetima.
Ne očekuje 'boom' apartmana i hotela na opožarenoj zemlji
Na pitanje hoće li se Hrvatskoj dogoditi 'grčki sindrom', odnosno nicanje apartmanskih naselja i hotela na spaljenim područjima, Kavran kaže da u to baš ne vjeruje.
'Ljudi uvijek svašta pričaju i imaju razne teorije. Vjerojatno je toga bilo i u Hrvatskoj, međutim to nije generalna pojava. Ako se negdje nakon požara nešto izgradilo i prenamijenio prostorni plan, to je balkanska snalažljivost, a ne pravilo', zaključio je Kavran.
