Večeras do dugo u noć energetski ministri diljem Europe smišljat će kako, od koga i za koliko kupiti plin, ako stvarno Rusija zavrne pipu. Ove sve vijesti stižu u Hrvatsku, baš na dan kad se ionako pripremamo za skuplju struju i plin.
Možda ste zaboravili, ali od ponoći sve što skuhamo bit će skuplje. Svako svjetlo koje ostavimo upaljeno, koštat će nas više.
Križevci su budućnost zelene rusko-neovisne Europe. Odnosno, barem to žele biti. U ovom trenutku postoji 25 manjih solarnih elektrana na krovovima građana i dvije javne solarne elektrane po 30 kilovati.
Grad Križevci želi do 2030. postati biti energetski neovisan grad. Sufinancira se postavljanje solarnih elektrana na obiteljske kuće, a uskoro se kreće i u izgradnje velike elektrane koja će godišnje proizvesti gotovo 7 megavati struje što je dovoljno za 2000 obitelji.
Plan je da se solarni paneli vide gotovo na svakoj kući.
"Svjesni smo da su nam planovi ambiciozni, ali kroz strukturu ulaganja očekujemo do 2030. oko tisuću krovova pod fotonaponskim elektranama, krovova obiteljskih kuća, plus javne investicije, iskorištavanje geotermalne energije i biomase koja nam tek slijedi. Sasvim smo sigurni da za potrebe grada Križevca i svega onoga što nam dolazi, kao što su električni automobili i slično da ćemo postići svoj cilj", tvrdi gradonačelnik Križevaca, Mario Rajn.
No bilo je već takvih ciljeva u raznim sredinama diljem Hrvatske, ali neke masovnije solarizacije i dalje nema. Dobra stara nafta i ruski plin vjerni su prijatelji.
Neke zemlje, poput susjedne BiH ili Sjeverne Makedonije sto posto plina koristi iz Rusije. U Hrvatskoj, kako pokazuju podaci Gazproma, taj udio iznosi 60 posto. Usporedbe radi, u Njemačkoj je to 49 posto, a u Francuskoj 24 posto. A što će biti svima nama ako se nastavi hladni plinski rat smjerom kojim je krenuo danas?
"Ja ne vidim nekakve katastrofične najave, nikad više jeftini plin, nikad više jeftina energija, sve treba mijenjati. Ne, ja vidim upravo suprotno. U svijetu plina ima. Ja mislim da neka tiha diplomacija radi i da će Europa polako supstituirati taj plin, ali to se ništa ne događa preko noći", smatra Miro Skalicki, stručnjak za energetiku.
Rat u Rusiji u Njemačkoj je potaknuo i jednu peticiju - da se
zatvori plinovod Sjeverni tok 1. Za ovu inicijativu napravljena
je i posebna web stranica na kojoj je i ažurni brojač koji
iskazuje koliko novaca je Njemačka poslala Rusiji od početka
invazije na Ukrajinu 24. veljače. U trenutku izrade ovog priloga
- gotovo 5 milijardi eura.
Hrvatska troši tri milijarde kubika plina godišnje.
"A proizvodnja je 0,6 milijardi kubika. Ostalo dolazi preko LNG-a ili Rusije. Priča se da LNG može sve to pokriti. Teoretski može, ali zakupljeni kapaciteti su tek 20 posto", objašnjava Skalicki.
Dakle to znači da se s LNG-em nećemo pokriti, ni približno. A LNG, ili ukapljeni zemni plin 10 je posto skuplji od onog plina koji i sada kola plinovodima. I to se ne uspoređuje sa starom cijenom plina, nego s ovim, novim, višima. Drugim riječima, prekasno smo shvatili da smo odavno trebali barem pokušati krenuti nekim manje plinskim smjerom.