Vruća tema ovih dana je recesija, a postala je još aktualnija nakon pada dionica na američkoj burzi. Stanje nije bolje ni u Europi, ponajviše u Njemačkoj koja bilježi pad gospodarstva.
Upravo zato male zemlje Europske unije strahuju da ako gigant Europe Njemačka krene padati, povući će i ostale zemlje sa sobom.
Recesija, riječ od koje zaziru svi, od poduzetnika do radnika. Iako, u ovoj obiteljskoj proizvodnji, orijentiranoj na izvoz, straha od ekonomske krize nema.
"Morate uvijek dati sve od sebe, ni više ni manje od toga, a ako kriza bude, borit ćemo se. Iznenadili smo se kako smo prošli krizu 2008. Bili smo tipična tvrtka koja bi u takvim okolnostima prva trebala propasti, ali naše tržište to nije osjetilo", kaže Ivan Topčić, vlasnik tvrtke.
Globalno stanje gospodarskih prilika već neko vrijeme stoji na klimavim nogama. Val recesije stiže i na vrata Europe. Razloga je više. Trgovački rat Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije. Blagi pad BDP-a Njemačke, Švedske, ali i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pa tako pad triju najvećih ekonomija Europe, ne treba shvatiti olako.
"Imamo zapravo 40 posto gospodarstva EU koje je u drugom kvartalu bilo u minusu, ostale zemlje bilježe rast od 0,4 posto, ali ovo je tipična situacija kad imate trulu jabuku i onda se ta trulež širi dalje", objasnio nam je ekonomski analitičar Velimir Šonje.
A koliko je jabuka trula, pokazalo je i novo stanje američke burze. Zabilježen je pad dionica od tri posto, najveći u 2019. godini. Kao domino efekt, uslijedili su padovi kineske burze, ali i njemačke. Ipak, s istoka stižu optimistične poruke.
"Smatram da će se azijsko tržiste stabilizirati do kraja godine. Ako ponovo uspostavimo trgovinski dogovor s Amerikom, sigurno će se tržište oporaviti", riječi su Francisa Luna, analitičara na burzi.
Predsjednika Trumpa u ovome trenutku pregovori s Kinom ne zanimaju, kao ni priče da je kriza na vratima. Optužio je medije da šire lažne vijesti. Ipak, narušeni odnosi Kine i Amerike već su ostavile traga na Europi. Njemački izvoz prvi je bio na udaru. A ako se najesen doista dogodi Brexit bez dogovora, globalna slika bit će poprilično drugačija.
Narušeni odnosi na globalnoj sceni, dovode do manjeg izvoza, pa ne čudi što u Europi bilježimo veliki padindustrijskeproizvodnje. U odnosu na prošlu godinu, u europodručju zabilježen je pad od 2,6 posto, u području Europske unije 1,9 posto, dok sama Njemačka bilježi pad od čak 5,2 posto. Ipak, struka poručuje, ovoga puta zemlje su spremnije.
"Recesija 2008. bila je najjača nakon Drugogsvjetskog rata, u Hrvatskoj je trajala pet i pol do šest godina, u svijetu također. Ali za sada je konsenzus analitičara i stručnjaka da ova kriza neće imati takve razmjere", kaže Šonje.
I doista ne bi trebala, Njemačka kao i ostale velike zemlje Europe imaju dovoljno rezervi kako bi ublažile potencijalnipad ekonomije. Hrvatska, s druge strane, nikad nije bolje stajala, rast BDP-a od gotovo četiri posto trebao bi biti pozitivan znak da nas recesija neće uzdrmati do temelja. Naravno, sve je to uz pretpostavku da će se novac racionalno trošiti, a državna blagajna imati sigurnosnu mrežu uslijed nove krize.
