Usmeni i pismeni ispiti znanja u školi na daljinu postaju
iznimka. Istraživački radovi, razni projekti, eseji i aktivnost u
virtualnim učionicama ono su čime će učenici zaslužiti svoje
ocjene.
''Mi na neku temu iz cjeline damo učenicima da sami osmisle
zadatke i riješe ih i to je pravi pokazatelj koliko su oni toga
usvojili i znaju li riješiti'', kaže Magdalena
Šebetić, profesorica matematika u Gornjogradskoj
gimnaziji Zagreb.
Najmlađi učenici u razrednoj nastavi ispite neće imati. Za one
starije jedno usmeno ispitivanje videopozivom potrebno je
provesti do kraja godine i to za predmete koje učenici imaju 3
ili 4 puta tjedno. Pismeni ispiti mogući su uz pomoć raznih
digitalnih alata no ni oni nisu nužni.
''Klasičnog testa da ja dam zadatke i oni ih pošalju nazad neće
biti, a usmeno svi ćemo se skupiti u virtualnom razredu, njima je
to super jer se svi vidimo, u različitim alatima imaju opciju da
dignu ruku i tako to će biti za usmena ispitivanja'', kaže
Šebetić.
Sve ovo u školi je i do sada bio dio ocjene. Na nova pravila
morat će se prilagoditi učitelji, učenici ali i roditelji.
''Roditelji su ti koji moraju dati priliku djeci da bez varanja i
muljanja prezentiraju naučeno gradivo. Drugo kroz te projektne
zadatke i istraživačke radove mogu ga usmjeriti i mogu mu
pomoći", kaže Krešimir Supanc, ravnatelj OŠ Jure
Kaštelana u Zagrebu.
Još uvijek puno pitanja imaju učenici.
''Svi su do sada pričali samo o ovom ocjenjivanju i maturi, ali
nitko nije spomenuo završne radove koji se pred komisijama moraju
obraniti u svim strukovnim školama i voljela bi dobiti
informacije o tome", kaže Ema Horvat,
maturantica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.
''Shvaćam potrebu uvođenja ovih provjera, ali mislim da to neće
biti u potpunosti moguće. Nemaju svi učenici kamere i mikrofone,
a mnogi se mučimo i s internetom'', kaže Nikola
Topolovec, maturant Prirodoslovne škole Vladimira
Preloga.
Resorna ministrica poručuje naglasak treba staviti na bitno i
odmaknuti se od standardnih metoda vrednovanja u razredu.
''Očekujemo da ćemo u velikoj većini predmeta imati ocjenu iz
aktivnosti učenika i također vrednovati složeniji rad do kraja
godine i to su dvije ocjene koje do kraja godine trebamo imati, a
izuzetak su oni predmeti koji imaju velike satnice", poručuje
Blaženka Divjak, ministrica znanosti i
obrazovanja.
A zaključna ocjena na kraju godine rezultat je ocjena koje su
učenici dobili u školskim klupama, ali i u školi na daljinu.
Košiček: ''Završni ispiti se mogu i virtualno braniti''
Glavni savjetnik ministrice obrazovanja, Marko Košiček kaže da problema s ocjenjivanjem na daljinu ne bi trebalo biti.
''Očekuje se da će svi učenici dobiti neke ocjene za vrijeme nastave na daljinu. Konkretno za kemiju se može dati neki zadatak koji učenik pomoću namirnica iz kuhinje može napraviti, elaborirati rezultate, napraviti prezentaciju''.
Na pitanje kako će znati varaju li učenici, Košićek kaže: ''Pitanje vjerodostojnosti je validno ako se radi o nekim trivijalnim stvarima, recimo ako pitate neku definiciju, onda je učenik može prepisati, ali ako imate složeniji zadatak gdje se mora primijeniti znanje vi ćete vidjeti razumije li to učenik.''
Učenici strukovnih škola pitaju se što će biti s njihovom praksom i završnim ispitima.
''U smjernicama su adresirani i završni ispiti. Imamo programe gdje se praksa može napraviti kući s računala ili iz kuhinje. Tu ne bi trebalo biti problema, završni ispiti se mogu i virtualno braniti", kazao je Košićek.
