Demograf Stjepan Šterc gostovao je u emisiji Pressing N1 televizije i govorio o problemu sve lošije demografske slike u Hrvatskoj. On je istaknuo kako priče o iseljenju iz Hrvatske nije novost s obzirom da se ona pojavila 60-ih godina prošlog stoljeća.
"To nije bilo samo gospodarsko, nego i političko iseljavanje. Oko 450.000 ljudi napustilo je Hrvatsku tada. Pozitivna priča za to iseljavanje jest da je bio povratak novčanih sredstava u Hrvatsku. To su tzv. doznake.
To su bila primanje od turizma. Veliki dio iseljavanja bio je vezan uz pojedinačna iseljavanja. Tek kasnije je počelo spajanje obitelji. Te obitelji su ostajale tu, a otac je slao novac i slao djecu na školovanje. To i danas može biti pozitivna priča', rekao je Šterc za N1.
"Je li to može biti investicijski novac koji stoji u hrvatskim bankama za hrvatske poduzetnike, je li to novac za kojeg se nismo oznojili? Drugo, po kojoj logici ne bi mi mogli u Hrvatskoj razvijati djelatnosti komplementarne razvijenim djelatnostima naših iseljenika koji su svoje proizvode i usluge podignuli na svjetsko tržište?
To je napravila Irska. Procjenjuje se da je oko 100.000 porijeklom Hrvata koji su na svjetsko tržište podigli svoje proizvode i usluge. Nismo povezani s njima', rekao je Šterc i dodao da Hrvatska ne iskorištava potencijal svog iseljenog stanovništva.
On ističe kako bi uzeo novac političkom sustavu kako bi se financirale demografske mjere, a po njemu to znači "racionalizirati administrativno - teritorijalna podjela, različite institucije, agencije, institute".
"Hrvatskoj ovakva politička infrastruktura stvarno ne treba na 4,5 milijuna stanovnika. Pogotovo ako se to smanji na 3,5 milijuna stanovnika za 20 godina. Nama ne treba toliko administrat teritorijalnih jedinica, kojim imamo danas otprilike 600.
Napravio bih reviziju svih poticaja. Imamo nakaradni sustav poticaja koji podupire površinu, a ne proizvodnju, prodaju i izvoz. Treba sve racionalno svesti naprosto na razinu izvoza", smatra Šterc.
Demograf je komentirao i brojne udruge koje djeluju u Hrvatskoj i rekao kako se radi o "više-manje političkim udrugama koje politički reagiraju na javnoj hrvatskoj sceni". Na komentar da tom izjavom zvuči poput bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, Šterc je rekao: "Ja bih bio radikalniji od Hasanbegovića. Ja bih ukinuo sve udruge".
"Te udruge potroše otprilike oko milijardu i pol kuna. Veliki dio njih se bavi različitim djelatnostima, neke od njih su potrebne. Neke se bave civilnim društvom. Ajte vi meni recite je li to društvo popravljeno u ijednom segmentu.
Ne možete financirati anacionalne udruge. To nitko ne financira. Te neke koje hoće djelovati na nekoj globalnoj svemirskom sceni, neka ih financira netko drugi, a ne da se financiraju iz državnog proračuna", rekao je.
Šterc je objasnio kako se protivi i financiranju "projekata koji ne pridonose razvoju hrvatskog društva", te da se doprinos udruga hrvatskom društvu može mjeriti prema projektima. "Ukinuo bih sve znanstvene projekte i programe koji ne koriste razvoju hrvatskog društva", rekao je Šterc i dodao kako bi se na taj način uštedjelo između 8 i 9 milijardi kuna.
