Povratak na pregovore u Basel znači da će opet za stol morati sjesti sve države bivše SFRJ, a ne samo Hrvatska i Slovenija, što bi moglo značiti da će se do rješenja problema morati pričekati duže od tri mjeseca, koliko su najavili premijerka Jadranka Kosor i premijer Borut Pahor, piše Jutarnji list.
arti-201007310115006Basel je za Hrvatsku dobra opcija. Prvo, tamo se razgovara o kompletnom dugu bivše Ljubljanske banke, dakle o svih 428 milijuna eura, od kojih su 272 milijuna preuzeta kao javni dug Hrvatske preko modela tzv. stare devizne štednje, a 156 milijuna ostalo je izravno na računima štediša. Drugo, ta stara devizna štednja spomenuta je u aneksu ugovora o sukcesiji, a ne u glavnom ugovoru. I treće, najbitnije, u tom se aneksu ne spominju plasmani Ljubljanske banke hrvatskim tvrtkama, na koje se Slovenci stalno pozivaju jer tvrde da i Hrvatska njima duguje, možda čak i više nego oni Hrvatskoj.
Međutim, rješenje bi se moglo ubrzati jer se Slovencima danas žuri. Naime, Novu Ljubljansku banku trebaju hitno dokapitalizirati jer se jedva provukla kroz europski stres test.
Sam je Pahor jasno rekao da NLB ide u privatizaciju jer je Slovenija jedina država u EU kojoj je u najvećoj banci država najveći dioničar.
Belgijski KBC (sada vlasnik 30,6 posto dionica Nove Ljubljanske banke) jedva čeka privatizaciju banke da bi je preuzeo izravno ili, kako se spekulira, preko američkoga Goldman Sachsa i jedva čeka rješenje problema s Hrvatskom da napokon 'zapikne zastavicu' i na ovo tržište.
Glavna brana tim planovima čvrst je stav guvernera Željka Rohatinskog: Ljubljanska banka može u Hrvatsku kad riješi dug.
Zbog te žurbe moguće je da se u Baselu iz prašine izvuče i kompromisno rješenje koje je u ondašnjim pregovorima kružilo diskretno, ispod stola, a to je: pola duga preuzima slovenska, a pola hrvatska vlada. No, podsjećamo, Basel pod dugom misli na 428 milijuna eura, a ne samo na neprenesenih 156 milijuna. Od tog kompletnog duga Hrvatska je kroz staru deviznu štednju već preuzela 272 milijuna, dakle više od polovice, pa joj Slovenija, i u toj opciji, ostaje dužna 58 milijuna eura.
Ako na to pristanu, onda će obećanje o rješenju za tri mjeseca postati stvarnost, piše Jutarnji list.
Prethodni članak:
arti-201007310115006
