Kada se usporedi potrošnja u restoranima u posljednja dva tjedna s onom u istom razdoblju lani, vidi se da je pala za oko 60 posto. Puno manji promet sada ostvaruju restorani čija su vrata bila zatvorena od 19. ožujka pa do 11. svibnja, a dokaz za to su i podaci Porezne uprave koje je proslijedila portalu Index.
Podaci kažu da su u razdoblju od 11. do 24. svibnja 2020. u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te posluživanja hrane fiskalizirani računi iznosili ukupno otprilike 328 milijuna kuna. U razdoblju od 13. do 26. svibnja prošle godine računi su ukupno iznosili oko 874 milijuna kuna. Stipe Jeličić iz Udruženja ugostitelja Split za Index je komentirao promet u prva dva tjedna otkako su se ponovno otvorili ugostiteljski objekti.
30.04.2019., Stara gradska jezgra, Dubrovnik - Guzve na Stradunu, sporednim ulicama a i u prometu svakim su danom sve vece. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
"Svi koji smo otvorili smo u velikom minusu, sreća je još dok imamo mjere, no ne znam što će biti kasnije, hoćemo li sve skupa izdržati. U restoranima morate plaćati hladni pogon, pa dobavljače, a nemate odakle. Najveći gubitak čeka nas u lipnju. Svi smo se prijavili za kredite koje ćemo otplaćivati pet godina da bismo mogli preživjeti dočekati 2021. Drugog izlaza ne vidim, ne možemo živjeti od gostiju koji dolaze na kavu i sok. Kupovna moć nam je u inozemstvu. No, bojimo se hoće li strane države dopustiti svojim državljanima da dođu ovdje", kazao je splitski ugostitelj.
'Ne možemo se osloniti na domaćeg gosta, jako je loše'
Jeličić kaže da je situacija loša u cijeloj Dalmaciji, gdje ljudi isključivo ovise o turizmu te da je malo lokala koji rade zahvaljujući domaćim gostima. Tvrdi da se ne mogu osloniti na domaće goste jer i ti "njihovi domaći ljudi su živjeli od turizma", dakle rentanja apartmana i brodova. Ističe da je sve bilo vezano u jedan lanac koji je pukao.
"Jako je loše. Očekujemo strane goste kojih zasad nema na vidiku. U Splitu je recimo centar grada potpuno prazan. Stare gradske jezgre su se tijekom godina pretvorile u hotelski smještaj, apartmane, pa ljudi više ne žive u centru, centar grada je sad prazan, Split nije kao Zagreb. Ovdje je centar isključivo baziran na turizmu. Split je postao centar turizma, odavde se ide na izlete, a prije se dolazilo u Split na izlete, mali poduzetnici su jedini zaslužni za to. Imamo previše ugostiteljskih objekata apartmana i pretjerano smo se oslonili na turizam koji je zadnjih godina rapidno rastao.
"Svi koji su zarađivali u turizmu u Splitu trošili bi taj novac po restoranima, koji su luksuz, sad je to skup sport u ovoj situaciji. Razumijem naše ljude, neki su prestrašeni i zbog covida. Ja recimo imam Gradsku kavanu i vidim da nema naše starije klijentele, koji su bili naši redoviti gosti", rekao je Jeličić za Split.
'Najpopularnija dubrovačka slastičarnica ima dnevni promet od 250 kuna'
Ante Vlašić iz Udruženja ugostitelja Dubrovnik kaže da je situacija u "Gradu" još gora nego ona u Splitu. No, navodi da je lošije nego i u ostatku Hrvatske jer su pretežno orijentirani na turiste.
"Kod nas je otvoreno maksimalno 15 restorana jer prije 15. 6. nitko neće otvoriti. Preko 90 posto restorana je zatvoreno. Imamo jako malo gostiju po ugostiteljskim lokalima koji su otvoreni. Evo razgovarao sam s vlasnicom naše najpopularnije slastičarne. Ona dnevno ima 250 kuna prihoda. Ljudi su izgubili naviku dolaska u lokale, boje se i nemaju novaca. Situaciju jedino mogu spasiti turisti i zato je potrebno otvoriti više aviolinija jer Dubrovnik nije autodestinacija", navodi Vlašić.
'Dubrovnik bi mogao spasiti nautički turizam'
Vlašić tvrdi da ugostitelji u Dubrovniku ne mogu ništa dok ne krene nautički turizam. No, kako kaže, za sada je jedino dopušten dolazak mega jahtama.
"Malo je takvih jer ne možemo konkurirati Crnoj Gori, gdje jahtaši toče gorivo bez poreza. Uz to imaju i veće i bolje marine. Mi trebamo što prije oživjeti nautički turizam, s obzirom na to da se kruzeri neće tako lako oporaviti, čak ni oni manji. Treba dopustiti dolazak svim brodovima. Želim da se što prije situacija vrati na vrijeme prije korone jer nam se s ograničenjima ne piše dobro", kaže on.
Hoteli u Istri gotovo svi zatvoreni
Da situacija nije laka ni u Istri i Primorju, ispričao je Danijel Makin iz Udruge ugostitelja Rijeke i Istre. On je ujedno i vlasnik manjeg hotela sa 14 soba u Novigradu pa kaže da je njegov hotel u posljednja dva tjedna imao samo 15 noćenja. Ugostitelj ističe da je u Istri otvoreno oko 70 posto kafića, dok su restorani gotovo svi još uvijek zatvoreni.
"Sad se čeka da se otvore ovi sezonski restorani. Kod restorana su problem veliki najmovi, ne znaju što će s radnom snagom, problem su im i limitirani stolovi unutra. Kafićima je lakše, njima treba manje radne snage i manja su ulaganja. No svi koji su otvorili, svima je dosta smanjen promet i do 80 posto manje nego lani u ovo vrijeme", rekao je Makin za Index.
Kada je riječ o hotelima u Istri, niti oni ne stoje dobro jer su gotovo svi zatvoreni. Makin kaže da su trebali otvoriti 1. lipnja, no kako Austrija tek 15. lipnja otvara granice, Istrijani su odlučili hotele otvoriti tek nakon tog datuma. Neki će otvoriti čak 1. srpnja.
Porečki kamp s 10.000 mjesta imao 150 noćenja
Kampovi u Istri su otvoreni, međutim prema riječima Danijela Makina, ne rade dobro.
"Recimo kamp Lanterna u Poreču je imao 150 noćenja jučer, a imaju kapacitet od 10.000 mjesta. Situacija je svakako alarmantna, svi se boje. Recimo ne mogu zaposliti ni sezonce, radilo ih je dosta iz Srbije i BiH pa je pitanje što će biti sad ako oni neće moći doći, a inače je buking za srpanj i kolovoz u Istri dobar", veli Makin.
'Zatvorit će se više kafića nego restorana, slastičarnice trenutno najbolje rade'
Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, Marin Medak, ističe da je većina restorana ostvarila promet koji se kreće između 35 i 55 posto nego što je bio prije proglašenja pandemije koronavirusa i da je sve zatvoreno.
"Slastičarne su malo bolje od restorana. Problem je što nema svadbi i evenata, to je restoranima činilo 25 posto ukupnih prihoda. Ugostitelji se nadaju da će se produžiti mjere za radnike u turizmu i ugostiteljstvu jer bi tad možda i ovi manji restorani mogli opstati. Kafići rade nešto bolje, oni i nemaju toliki trošak najma, puno su manji i lakše će preživjeti nego restorani koji imaju jako skup hladni pogon. Tako da će zasigurno zbog ove krize biti puno više zatvorenih restorana nego kafića", kazao je Medak Indexu.
Za kraj, naveo je da oko 100.000 ljudi radi u domaćem ugostiteljstvu, u što spadaju i hotelski restorani. Zato je siguran da će mnogi ostati bez posla.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
