Profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, Igor Štagljar, tvrdi kako iz informacija u medijima može zaključiti kako još nismo na vrhuncu drugog vala te da nam se sprema jako ružna zima s još više preminulih od posljedica zaraze koronavirusom. Smatra kako epidemija u Hrvatskoj već neko vrijeme nije pod kontrolom.
"Nažalost, od početka, odnosno sredine listopada ova pandemija u Hrvatskoj više nije pod kontrolom jer već tada nismo poduzeli prijeko potrebne mjere da se zaustavi eksponencijalno širenje virusa. Zašto je to tako morate pitati odgovorne osobe iz stožera i vlasti. No, ako slušate Vladu, Stožer i neke znanstvenike iz znanstvenog vijeća koje savjetuje Vladu RH, onda ćete vidjeti da je po njima situacija pod kontrolom, što naravno nije točno. Drugim riječima, najgore što se Hrvatskoj moglo dogoditi je da je sada ispolitizirala ovu zdravstvenu krizu oko pandemije, a, nažalost, moram primijetiti da smo na 'jako dobrom putu' da nam se uskoro dogodi ono što se dogodilo i u SAD-u od početka ove pandemije, a to je da je ona u potpunosti polarizirala naše društvo. To stvarno nikome nije trebalo, pogotovo kada uzmemo u obzir da smo jako dobro krenuli na početku, imali situaciju pod kontrolom negdje do početka listopada ove godine, no tada smo se iz meni neobjašnjivog razloga jednostavno raspali. COVID-19 nas je doslovce pojeo. To me sportskim rječnikom podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj smo u prvom poluvremenu vodili 2:0, ali smo se onda u drugom poluvremenu skroz raspali i na kraju izgubili rezultatom 2:6!", slikovito se izrazio Štagljar u razgovoru za HRT.
Procjenjuje kako bismo do kraja godine u Hrvatskoj mogli imati i 3000 preminulih te upozorava kako su trenutne brojke alarmantne, zbog toga što se postotak pozitivnih testova kreće oko 40 posto, a već je, prema njegovim riječima, i tri posto pozitivnih testova zabrinjavajuće. Smatra kako situaciju može popraviti jedino potpuno zatvaranje.
"Htio bih napomenuti da uvođenje strogih mjera predstavlja humani i etičan čin, koji je pritom i medicinski opravdan jer će spasiti mnogobrojne živote ljudi koji inače ne bi umrli da se nisu zarazili ovim virusom. Mislim da svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo na život i da Vlada RH mora učiniti sve sto je u njenoj moći da spasi živote građana koji su zaraženi COVIDOM-19. U protivnom će nas uskoro biti puno manje od četiri milijuna", uvjeren je.
Više vjeruje kolegama doktorima nego političarima
Ništa manje kritičan nije bio ni prema stanju u zdravstvenom sustavu. Iako su gotovo svakodnevne oprečne informacije iz vrha politike te Nacionalnog stožera kako sustav može izdržati i teže napore, a s druge strane vapaji liječnika da je sve u rasulu, Štagljar se odlučio više vjerovati kolegama iz bolnica.
"Brojni političari, neki znanstvenici iz znanstvenog savjeta te neki poduzetnici koji su si umislili da su vrsni epidemiolozi, u ovom trenutku očigledno ne govore istinu te pokušavaju prezentirati sadašnju situaciju kao da je sve pod kontrolom. A moji kolege doktori, većinom svi ravnatelji, iz pet najvećih zagrebačkih i splitskih bolnica mi govore da je stanje u tim bolnicama potpuno kaotično. Dakle, više vjerujem svojim kolegama doktorima nego političarima i 'priučenim epidemiolozima'. U ovakvoj situaciji kao što je sada, u Hrvatskoj će morati čuvati sve zdravstvene kapacitete za oboljele od COVIDA-19. To znači da brojni pacijenti koji boluju od drugih bolesti u ovakvoj situaciji neće moći dobiti prijeko potrebnu njegu. Ovo je vrlo alarmantna i žalosna situacija u kojoj se trenutno nalazi Hrvatska, a do nje sigurno nije trebalo doći", smatra znanstvenik.
Fijasko švedskog modela
Hrvatska je u listopadu prešla na "švedski model" borbe protiv koronavirusa. No, on funkcionira u društvima s visokom odgovornošću građana, a uz to ignorira pandemiju i nije ekonomski učinkovit, zbog čega je zapravo čisti fijasko, smatra Štagljar i dodaje: "Ako pitate vrsne svjetske epidemiologe što misle o švedskom modelu, njih 95 posto će vam reći da je on loš jer nije human, a također niti ekonomski isplativ. Ja nisam epidemiolog već molekularni biolog, no meni taj švedski model nikako nije logičan, jer on uopće nije postigao ono što mu je bila svrha, a to je da se život u Švedskoj tijekom ove pandemije odvija skroz normalnim tokom, ali da zaštiti od zaraze i smrti onaj najosjetljiviji dio društva – stare, onemoćale i osobe sa komorbiditetima. Opet naglašavam, brojke nikada ne lažu pa je vidljivo da je taj 'švedski pristup' ovoj pandemiji jedino rezultirao ogromnom smrtnošću njihove populacije – do sada oko 6700 građana, što je 660 umrlih na milijun stanovnika, a to Švedsku svrstava u top 20 najgorih država u svijetu po smrtnosti po glavi stanovnika. Prema službenim podacima, švedski BDP je u drugom kvartalu 2020. godine pao 8,6 posto što je rekordna brojka, gora i od one iz krize 2008. godine kada je pad u četvrtom kvartalu iznosio 3,8 posto. A važno je napomenuti da je BDP u Norveškoj i Finskoj ove godine pao za 2.8 odnosno četiri posto, a to su države koje su uvele stroge epidemiološke mjere u borbi protiv ove pandemije."
Neutemeljene usporedbe s gripom
Usprkos rastućim brojkama novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih, mnogi još uvijek uspoređuju COVID-19 s gripom, no znanstvenik je brojkama razbio svaku moguću usporedbu. "SARS-CoV-2 virus, uzročnik COVID-19, je 3,5 puta infektivniji od gripe te je od njega do sada u SAD-u umrlo više od 270.000 ljudi. Za komparaciju, prošle godine je od gripe u SAD-u umrlo 37.000 ljudi i to bez ikakvog lockdowna, bez nošenja maski, i mjera socijalnog distanciranja. Kada pogledamo situaciju u Hrvatskoj, statistike kažu da je u sezoni 2018./2019. u Hrvatskoj od gripe umrlo 117 ljudi, a od nje u prosjeku obično umire oko 50 osoba na godinu. A samo od COVIDA-19 od ožujka ove godine do danas umrlo je oko 1700 ljudi, od kojih je 85 posto umrlo od rujna ove godine). To znači da u ovom trenutku COVID-19 u samo jednom danu ubije ljudi koliko i gripa u prosječnoj sezoni gripe u Hrvatskoj", usporedio je Štagljar.
No, COVID-19 počinje slično kao i gripa, respiratornim problemima. No, znanstvenik upozorava kako ona kod nekih ljudi zahvaća cijeli organizam te dodaje kako se radi o sistemskoj bolesti. Ističe kako SARS-CoV-2 ne ubija stanice pluća, već ih čini disfunkcionalnima, pa se pluća ne mogu obnoviti nakon preboljenja zaraze. Dodao je kako su njegovi kolege pulmolozi i patolozi u velikom broju slučajeva kod pacijenata otkrili jako ljepljivu krv. No, znanost još nema odgovor na pitanje zašto se pojavljuju takva stanja tijekom zaraze novim koronavirusom.
"Brojne osobe koje su oboljele od COVID-19 imaju 'dugotrajni COVID', a on uključuje listu od skoro stotinu dugotrajnih simptoma koji su se javili kod tih ljudi koji su preboljeli COVID-19. To su umor, bol u zglobovima i mišićima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost, glavobolja. Još uvijek ne znamo kako to da dio ljudi koji su zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom nemaju nikakve simptome, neki samo blage, neki malo teže, neki umru, a kod nekih zaraza tim virusom dovodi do sistematske bolesti. To je za nas biomedicinare još uvijek ogromna enigma – sigurno ovdje veliku ulogu igra genetska komponenta, ali nažalost, još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo sa sigurnošću mogli tvrditi zašto je to tako, a također u ovom trenutku ne možemo predvidjeti kada se netko zarazi kakve će sve simptome razviti dotična osoba", rekao je Štagljar.
Moguć razvoj imuniteta
No, srećom, kod onih koji su preboljeli zarazu, pojavila su se antitijela. Iako ona s vremenom nestaju, zaštita u obliku T-stanica ostaje. Štagljar kaže da nas i epidemiološke mjere mogu zaštititi te ističe kako su azijske zemlje u kojima je nošenje maske uobičajena stvar najuspješnije u borbi protiv koronavirusa. No, i druge epidemiološke mjere imaju svojih koristi.
"Brojna znanstvena istraživanja diljem svijeta u posljednjih devet mjeseci su pokazala da suživot u istom kućanstvu s djecom do 12 godina, a koja su svakodnevno išla u školu, nije povezano s povećanim rizikom od infekcije novim koronavirusom i razvojem bolesti. Takva mlađa djeca među sobom virus prenose puno rjeđe nego njihovi vršnjaci tinejdžeri jer je kod tinejdžera stopa infekcije otprilike jednaka kao u odraslih. Dakle, što se tiče pohađanja škole i nastave, situacija definitivno nije idealna, ali tako dugo dok škole budu mogle održavati nastavu u učionicama pod strogim epidemiološkim uvjetima to treba primjenjivati jer mislim da je to najbolje mentalno zdravlje djece. Po tom pitanju Hrvatska radi jako dobro", rekao je Štagljar i dodao kako se djeca u Hrvatskoj namjerno drže u školama kako bi se stvorio "prirodan štit" te dodao da i u takvim situacijama treba biti oprezan ako djeca imaju člana obitelji iz rizične skupine.
No, za rizične skupine, ali i sve ostale, cjepivo bi trebalo pomoći u izgradnji "prirodnoga štita", odnosno imuniteta na zarazu koronavirusom. Trenutno su u posljednjim fazama ispitivanja tri cjepiva, a u bolnicama bi se uskoro mogli pojaviti i učinkoviti lijekovi protiv COVIDA-19.
"Proizvodnja jednog lijeka je dugotrajan process i traje između osam i dvanaest godina. Usprkos tome, dvije američke kompanije – Regeneron i Eli Lilly su u samo 10 mjeseci uspjeli generirati dva učinkovita lijeka protiv COVIDA-19. U oba slučaja se radi o tzv. koktelu monoklonalnih protutijela koja sprečavaju ulazak SARS-CoV-2 koronavirusa u stanice epitela pluća, tako da se virus vise ne može replicirati. Dotični koktel antitijela farmaceutske kompanije primio je i američki predsjednik na odlasku Donald Trump. Oba lijeka su prije nekoliko dana odobrena za liječenje COVIDA-19 od američkog FDA i davat će se oboljelima od COVID-19 koji su stariji od 65, zato što još uvijek ne postoje dovoljne zalihe oba lijeka. Definitivno vidimo svjetlo na kraju tunela. Stvari će se od sredine sljedeće godine početi vraćati u normalu", uvjeren je hrvatski znanstvenik.
Kad se gleda prosječna smrtnost, prema studiji Sveučilišta Johna Hopkinsa iz SAD-a, ona je zaista raznolika i kreće se od 0,8 posto do visokih devet posto u nekim zemljama. Štagljar smatra da je to zbog mutacije virusa. "Ovaj novi SARS-CoV-2 koronavirus je već mutirao tijekom proteklih 10 mjeseci, no na svu sreću, te mutacije nisu imale utjecaj na njegovu povećanu smrtnost. No, moram ovdje spomenuti mutaciju u amino kiselini 614 u kod proteina šiljka ovog novog koronavirusa, koja je učinila ovaj novi koronavirus više infektivnim, ali na svu sreću ne i više smrtonosnim. Dakle, za sada te mutacije nisu imale veliki utjecaj na tok pandemije, ali bi mogle imati u budućnosti. Zato moramo konstantno sekvencirati viruse u širokoj populaciji stanovništva te onda usporediti da li takve mutacije imaju utjecaj na povećanu smrtnost od tog SARS-CoV-2 koronavirusa. No, ja sam mišljenja da ćemo iskorijeniti ovaj virus procjepljivanjem sa sva tri cjepiva (Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca) o kojima smo čuli u protekla dva tjedna", optimistično je zaključio Štagljar.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
