Pulmolog iz covid bolnice Dubrava, Saša Srića, rekao je za N1 kako smatra da nemamo realne brojke novozaraženih koronavirusom. “Brojke su zbunjujuće, s tim nešto ne funkcionira. Broj ljudi na dnevnoj bazi, koji umiru od covida, prilično je velik, kreće se oko 30. Taj problem leži u nekoliko činjenica. Malo testiramo, nemamo realnu brojku zaraženih. Smatram da imamo tri do četiri puta više zaraženih od statističke brojke. Time se može objasniti smrtnost. Drugi razlog je taj što pacijenti koji su umrli, pozitivni su otprilike tri tjedna prije smrti, što znači da se komplikacije bolesti razvijaju u drugom tjednu, a pacijenti najčešće podlegnu u 3. tjednu bolesti."
Dodao je da ćemo vidjet kroz koji tjedan hoće li se broj umrlih smanjivati te je istaknuo da se broju umrlih ne pribrajaju primjerice oni koji su bili pozitivni, a su umrli u domovima za starije. “Koliko sam čuo, pacijenti koji su bolovali od težih onkoloških bolesti, dio tih pacijenata ne uvodi se kao da je umro od covida, nego od primarne onkološke bolesti. Tako da je ovo brojka preminulih u bolnici”, rekao je Srića.
U samom vrhu prema smrtnosti
Rekao je da je Francuska, koja ima bolju situaciju sa smrtnosti nego Hrvatska, ranije uvela mjere. Iako misli da su naše mjere dobre, misli da su trebale biti ranije donesene. "Ova brojka umrlih i dalje brine. Stalno se osvrćemo na brojku zaraženih, no pokazatelj smrtnosti je vodilja i smjernica za period pred nama, pogotovo jer još ne znamo imamo li u Hrvatskoj novi soj virusa.”
Prema smrtnosti smo lošiji i od Švedske. “Očito smo po smrtnosti u samom vrhu. Morat će se puno toga razjasniti i zašto Hrvatska i dalje ima ovako veliku smrt. Bojim se da bi ona bila veća da nisu uvedni odjeli poput onog u Dubravi, gdje dolaze pacijenti za velike protoke kisika, to je mnoge pacijente spasilo, izvukli su se da ne moraju na respirator”, napomenuo je Srića.
'Slovenija je enigma'
Srića smatra da bi Njemačka mogla biti primjer. Što se tiče Bosne i Hercegovine, gdje je sve otvoreno i drugačije funkcionira, Srića misli da podaci nisu točni. "Mislim da se još manje testira, da se ne registrira dovoljan broj zaraženih. Slovenija je dosta neobičan primjer jer su na vrhu po smrtnosti, a imaju strože mjere od Hrvatske. Teško je taj misterij razotkriti. Mnoge zemlje koje su se zaključale, imale su povoljnije rezultate, no Slovenija iz nepoznatih razloga i dalje ima velik broj zaraženih i umrlih. Je li to vezano uz druge mjere, uz novi soj virusa, pokazat će vrijeme, Slovenija je zaista enigma.
U Srbiji je prema podacima umrlo puno manje ljudi nego u Hrvatskoj. Tu nisam siguran koliko su točni podaci. Podatak o visokoj procijepljenost će biti bitan za mjesece pred nama, to je bitan podatak. Očekuje se da kroz 6-14 tjedana vidmo je li se pojavio novi soj. Zasad mjere funkcioniraju. Da bi se počele ublažavati moramo zadovoljti kriterij od 50 novozaraženih na sto tisuća. Bojim se, nastavi li se ovakvim tempom cijepljenja, da će onaj podatak da ćemo do ljeta procijepiti 50% stanovništva, u ovom trenu je nemoguće.”
Protivi se relaksaciji mjera
Srića je rekao da Hrvatska treba krenuti u ozbiljnije sekvencioniranje novih sojeva virusa "Još ne znamo je li se pojavio novi soj. To nam je bitno jer nemamo podatke izaziva li ozbiljnije kliničke slike, ali je svakako zarazniji pa ako ćemo imati veći broj novozaraženih, a sigurno ćemo imati veći broj umrlih. Očekujem u narednim tjednima da se krene u veće sekvenconiranje i da ćemo kroz mjesec dana imati relevantniju brojku i je li se pojavio novi soj.”
Mišljenja je da trenutne epidemiološke mjere zasad ne treba relaksirati i da ih je bitno održati. “Još je zimski period kad je virus opasan, kad su ljudi u zatvorenom. Mjere imaju učinka. Bojim se da ne možemo očekivati procijepljenost polovice stanovništva do ljeta. To je bila želja, no očito je zapelo oko isporuke cjepiva. Sad ćemo zaostati za tim brojem, ali treba krenuti u što veće procjepljivanje da tu procijepljenost imamo bar do jeseni.”
Upozorava da je cjepivo i dalje svjetlo na kraju tunela zbog čega će nastaviti s edukacijama. “Sam priljev i dolazak pacijenata u hitne ambulante u KB Dubrava je manji, ali kliničke slike se nisu drastično promijenile. I dalje imamo teške pacijente koji zahtijevaju primjenu kisika, situaciju da mlađi razvijaju tešku kliničku sliku. Osim u broju pacijenata nismo primijetili drugačije kliničke slike”, zaključio je Srića.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
