Hladnoća i zima uzimaju svoj danak kod srčanih bolesnika koji se sve češće zbog zdravstvenih problema javljaju liječnicima. Tako su oni u osječkom KBC-u na Hitnom prijmu ovih dana zaprimili čak i jednog mladića starog svega 23 godine u infarktnom stanju, piše Glas Slavonije.
"Ovih dana imamo poseban pritisak na kardiologiju, gdje dnevno zbog infarkta hosipitaliziramo od pet do deset osoba. Istina, većina je infarktnih stanja dijagnosticirana kod osoba koje su ga već preživjele, ili je riječ o kroničnim kardiološkim bolesnicima, ali smetnje se javljaju kod sve mlađih ljudi. Posebno su ugrožene osobe rođene 1950-ih i 1960-ih godina", opisuje dr. Zlatko Majić.
Prema riječima dr. Ibojke Sičajmov, i Hitna je pomoć samo tijekom ponedjeljka pozvana u slučaju nekoliko srčanih udara koji su završili smrću pacijenta, no u toj zdravstvenoj ustanovi ne žele bez detaljnije analize povezivati smrtna stanja s ekstremnim hladnoćama.
Velike teškoće za srčane i plućne bolesnike
Ipak, kardiolozi napominju kako su hladnoće iznimno opasne za srčane bolesnike te bi oni ovih dana trebali izbjegavati izlazak na otvoreno. "Hladnoća jako utječe na krvne žile. U slučaju da osoba pati od angine pectoris ili ateroskleroze te već ima sužene krvne žile, na hladnoći će se žile dodatano suziti i doći će do zastoja cirkulacije. Stoga srčani bolesnici uopće ne bi smjeli izlaziti na otvoreno tijekom ovakvih hladnoća, a u slučaju da ipak izađu, čim osjete smetnje u prsima ili slabost, trebali bi se vratiti u zatvoreni grijani prostor", objašnjava osječka kardiologinja dr. sc. Andrea Džumhur.
Liječnici upozoravaju da hladnoća dosta utječe i na plućne bolesnike koje može gušiti kašalj zbog hladnog zraka koji steže dišne puteve. Tada im se i pogoršava astma, a može se pojaviti emfizem pluća (otežano disanje koje je posljedica bronhitisa).
