U proteklih pet godina vojni proračun Hrvatske narastao je za 17 posto, dok su naši istočni susjedi, Srbi, svoja izdvajanja za vojsku podigli za 90 posto. Primicanje potrošnje srbijanskog ministarstva obrane MORH-ovim ciframa, bilo je zamijećeno već 2017. kad je Srbija potrošila 32 milijuna eura manje od Hrvatske. No, sljedeće se godine već dogodio zaokret, pa je MORH, s 587 potrošenih milijuna eura ostao na razinama prethodnih godina, dok su srbijanski izdaci a vojsku narasli na 725 milijuna eura. I u ovoj godini Hrvatska kaska za Srbijom po vojnim izdvajanjima, pa je srpski vojni proračun tako na 877 milijuna eura, što je čak 230 milijuna više od hrvatskog, javlja Večernji.
Zbog svog sporog rasta u vojnim izdvajanjima, Hrvatska je ranije dobila "packe" od NATO-a i SAD-a, koji traže da se država približi kolektivnoj obvezi izdvajanja dva posto BDP-a za vojsku. Ove je godine od strožih kritika i sankcija Hrvatsku spasio računovodstveni manevar MORH-a, kojim su u izdatke ubačene i vojne mirovine, pa su izdvajanja porasla s 1,3 na 1,75 posto BDP-a. No, rebalansom proračuna je utvrđeno da MORH nije uspio potrošiti planirana sredstva, pa je Hrvatska po izdvajanjima pala na 1,68 posto BDP-a.
Hrvatska se mora obvezati NATO-u
Ipak, Hrvatska za najviše tri tjedna mora NATO-u ponuditi dokument obvezujuće vrijednosti, kojim će točno razraditi kako i dokad će država dostići izdvajanja od dva posto BDP-a. Dugo odgađana nabavka borbenih zrakoplova te helikoptera Black Hawk i doniranih 60-ak američkih oklopnjaka "Bradley" za koje će trebati izdvojiti 30 milijuna eura zbog modernizacije, mogla bi zemlju približiti ispunjavanju ugovorne obveze.
No, problem je što MORH ne može računovodstvenim manevrom pokriti drugu NATO-ovu obvezu, a to je trošenje 20 posto vojnog proračuna, ili oko 150 milijuna eura, za modernizaciju starih i nabavku novih borbenih sustava. Iako nerado komentiraju zbivanja u "susjednom dvorištu", svima je jasno da su se alarmi u sustavu nacionalne sigurnosti RH upalili srbijanskom nabavkom ruskih MiG-ova 29 i protuavionskih raketa Pantsir S1.
Ministarstvo obrane najvažnije Vučiću
Stručnjak za sigurnosno-obavještajna pitanja Vlatko Cvrtila smatra kako treba vidjeti strukturu trošenja novca, jer ne ide sav novac u nabavku i opremanje, već dio odlazi na plaće i druge troškove vojnog osoblja. Ističe kako Srbija većinu novca troši na modernizaciju starih vojnih sustava.
"U području sigurnosti bitna je varijabla – percepcija, a ona govori, gledaju li se ove brojke, da se Srbija priprema za nešto...", kaže Cvrtila i dodaje: "Daleko je to od realnosti da je Srbija već značajno vojno nadmoćnija od zemalja u 'regiji', dakle ovaj proces mene previše ne zabrinjava, a očito je potreban Srbiji zbog unutarnje stabilizacije".
Vojne vježbe s Rusijom i "posudba" moćnog raketnog sustava S-400 jačaju narativ da je Srbija postala vojna sila, za što Cvrtila kaže kako nije točno. No, usprkos tome Hrvatska bi trebala konačno nabaviti borbenu eskadrilu, ali i kvalitetan protuavionski sustav. U rješavanju dvojbi naših stručnjaka za sigurnost mogli bi pomoći i podaci koje su otkrili srbijanski analitičari. Naime, kada se pojavi potreba za brzim vojnim nabavkama, poput modernizacije MiG-ova 29 do francuskih PZO raketa Mistral, njihovom ministarstvu obrane pomažu i druga ministarstva i to s nekoliko desetaka milijuna eura "donacija", što govori da je Ministarstvo obrane postalo najvažnije u Vučićevoj Srbiji.
