"Zločini nad Hrvatima nisu dosegli, a kamoli prešli prag genocida. Ono što se dogodilo ne predstavlja genocid", rekao je voditelj srbijanskog pravnog tima Saša Obradović pred najvišim sudom UN-a.
Zločin nisu činili organi Srbije
"Počinitelji zločina u Hrvatskoj nisu, ni pravno ni stvarno, bili organi Srbije. Niti su zločini počinjeni po zapovijedi, direktivi ili pod kontrolom naše države", dodao je Obradović na suđenju u Palači mira u glavnom gradu Nizozemske.
Srbija je u ponedjeljak počela odgovarati na tužbu Hrvatske za genocid u ratu od 1991.-1995., za smrt 12.500 ljudi, stradanja 7.700 logoraša i uništavanje 1.500 vjerskih objekata. Zagreb od Beograda traži podatke o još 865 nestalih.
"Nesporno je da su se dogodila ubojstva hrvatskih civila i zatvorenika", rekao je Obradović i ustvrdio da su ih "počinili pojedinci i grupe srpske nacionalnosti".
Nema dokaza
No, Hrvatska prošli tjedan nije predočila nijedan dokaz, dokument ili izjavu svjedoka o genocidnoj namjeri vodstva Srbije, bivše JNA ili hrvatskih Srba, ustvrdio je srbijanski pravni zastupnik.
Po njegovim riječima, Srbija ne može biti odgovorna za zločine počinjene prije nego što je ona, odnosno SR Jugoslavija, osnovana kao država 27. travnja 1992. Većina zločina u Hrvatskoj počinjena je 1991., podsjetio je.
Obradović je pozvao sud da odbaci hrvatske dokaze, jer su "krivotvoreni, pristrani i nemaju minimum dokazne vrijednosti", uključujući i one korištene u postupcima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u kojima su oslobođeni hrvatski generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač.
"I sam predsjednik Ivo Josipović je televiziji B92 izjavio kako nema sumnje da je Hrvatska do 2000. hinila suradnju s ICTY-jem", rekao je Obradović.
Hrvati činili genocid u Oluji
Srbija u protutužbi iz 2010. optužuje Hrvatsku za genocid nad lokalnim Srbima u Oluji u ljeto 1995. za koju je Obradović rekao da je bila "ofenziva provedena s genocidnom namjerom da se Srbi unište, djelomično ili potpuno, kao etnička grupa".
Naveo je podatke po kojima je tijekom i nakon akcije ubijeno 1.719 Srba, a 6.361 u cijelom ratu. U Oluji je nestalo oko 900 Srba, a 400 ekshumiranih tijela još čeka na identifikaciju, rekao je Obradović govoreći o akciji koju Hrvatska smatra legitimnom vojno-policijskom operacijom oslobađanja dotad okupiranih područja.
Pozivajući se na izvješće glavnog tajnika UN-a iz 1995., Obradović je rekao da je oko 200.000 hrvatskih Srba pobjeglo s područja zahvaćenog Olujom i dodao da u Hrvatskoj danas živi tri puta manje Srba nego 1991.
Hrvatska nije izrazila žaljenje
Hrvatska nije izrazila žaljenje, nego je u svom podnesku iznijela optužbu da su srpske izbjeglice "ubijali drugi Srbi, odnosno vojska Republike Srpske ili da su Krajinu napustili zbog teških životnih uvjeta, siromaštva i nesigurnosti", naglasio je Obradović.
Ističući da su se odnosi Hrvatske i Srbije od rata znatno poboljšali, rekao je da za Oluju u Hrvatskoj nitko nije osuđen i da se položaj Srba u Hrvatskoj pogoršava.
Srbi su povremeno izloženi govoru mržnje, a ćirilični natpisi na državnim zgradama su u nekoliko gradova nedavno uništeni, rekao je.
U prosincu 2012., 17 godina nakon Oluje, hrvatski predsjednik Ivo Josipović javno je priznao da hrvatski sudovi još nisu nikoga osudili ni za jedno ubojstvo počinjeno tijekom te operacije, rekao je Obradović.
Obradović je na početku svog izlaganja pred ICTY-em ustvrdio da su žrtve genocida u Hrvatskoj Srbi, iako je u ratu stradalo dosta Hrvata te je izrazio žaljenje za sve žrtve u četiri ratne godine.
"U ime srbijanske vlade i naroda, ponavljam iskreno žaljenje za sve žrtve rata i zločina počinjenih u oružanom sukobu u Hrvatskoj, bez obzira na pravnu kvalifikaciju tih zločina i bez obzira na njihovo nacionalno i etničko podrijetlo. Svaka žrtva zaslužuje poštovanje i sjećanje", poručio je Obradović sucima.
Zastupnik Srbije rekao je da zbog tužbe i protutužbe ne bi trebalo zaključiti da Srbi i Hrvati "imaju beskrajnu povijest mržnje i beskrajnog sukoba", nego su naprotiv "živjeli u bratstvu desetljećima".
"Naš protivnik, stoga, nije ni hrvatski narod niti država Hrvatska, nego ekstremni hrvatski nacionalizam. Suprotstavljajući se lažnim tvrdnjama i krutom ponašanju hrvatske vlade koja je pokrenula ovaj proces, mi ćemo se suprotstaviti ekstremnom nacionalizmu kao takvom, svakom i svačijem nacionalizmu, uključujući srpskom, kada izaziva patnje drugih naroda", zaključio je Obradović.
