U Tršiću, rodnom mjestu Vuka Karadžića na zapadu Srbije, nedavno je održana Interkatedarska srbistička konferencija koja je iznjedrila deklaraciju pod naslovom ‘Granice srpske književnosti’. Unutar deklaracije spominju se 'obilježja srpskog identiteta dubrovačke književnosti'.
'Naslućuje se imperijalistička podloga'
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska brzo su zajedničkom su izjavom reagirale na novu Deklaraciju „Granice srpske književnosti“, ističući da se u njoj „naslućuje imperijalistička podloga za širenje stvarnih granica srpske države jednoga dana u budućnosti“.
U izjavi pod naslovom „Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na Hrvatsku, hrvatski jezik i književnost“ dvije institucije napominju kako se „i u prijašnjim deklaracijama ne propituju samo dokle sežu granice srpskoga jezika i književnosti, nego se naslućuje širenje granica srpske države“. Ocjenjuju i da se u novoj Deklaraciji „sluti širenje onoga što je novija srpska politika imenovala ‘srpskim svetom’, a što je očito inspirirano ‘ruskim svijetom’ čije širenje proteklih mjeseci nema lingvistički nego ratni predznak“.
No redoviti profesora Filološkog fakulteta Svečilišta u Beogradu, Slavko Petaković ne odustaje s prilično sumanutim tezama. U intervjuu za Politiku, tako se navodi kako je profesoru u "specijalnost dubrovačka književnost jer tvrdi kako je Dubrovnik možda najveća riznica građe za proučavanje povijesti srednjovjekovne Srbije".
Poziva se na rođenog Dubrovčanina koji se deklarirao kao Srbin- katolik
U intervju, Petaković spominje tako, Milana Rešetara, po mnogo čemu cijenjenog filologa rođenog u Dubrovniku, ali koji je gurao i davno odbačene teze. Bio pristaša Miklošič- Karadžićeve etničko-narječne podjele prema kojoj bi svi govornici i pisci štokavskoga narječja bili etnički Srbi- bez obzira na vlastitu nacionalnu pripadnost.
"Nepobitno je dokazao da je dubrovački govor od davnina bio hercegovački, štokavsko-jekavski, još od prvih stoljeća kada je u gradu (etnički i jezično) potpuno prevladao slavenski element. Taj je jezik u Dubrovnik došao iz srpskih krajeva, starog Zahumlja i Travunije - odakle je, kaže Jovan Dučić, u drevni grad dolazila sva "krvna i duhovna hrana". Taj je jezik, slikovito nastavlja Ivo Andrić, tekao "gladeći i mekšajući" dok nije stigao u Župu dubrovačku", govori Petaković u razgovoru, prenosi Dubrovački dnevnik.
"Rešetar je svoja znanstvena uvjerenja sažeo u zaključak da je "Dubrovnik jezikom uvijek bio srpski" i to stajalište dosad nije znanstveno diskreditirano, bez obzira na uporne pokušaje tendencioznog retuširanja gledišta velikog stručnjak za povijest jezika i diskreditira se srpska filološka tradicija koja se bavi ovom problematikom", nastavlja profesor.
Nude i stickere sa Gundulićem - na ćirilici
Koliko nije usamljen u svojatanju i Dubrovnika i dubrovačke književnosti, možda najbolje ilustriraju stickeri sa "srpskim piscima" koje Filološki fakultet nudi. Uz Andrića, tu je i Ivan Gundulić, s parafrazom poznatog stiha iz Osmana, ali na srpskom i na ćirilici: "Danas si gore, sutra si dole".
.
'To je stvar kompleksa'
Na sumanute teze reagirale su i sve institucije u Hrvatskoj.
"Riječ je pseudoznanstvenoj tezi koja je davno prežvakana i osporena. Potpuno neodrživa teza da su svi štokavci Srbi. Po tome bi onda dubrovačka književnost i govor bili potpuno srpski. To je neutemeljeno, to je davno odbačeno. Žalosno je da kolege u Srbiji i dan danas zastupaju takve teze", ističe Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik, prenosi Index.
"Problem je u tome što štokavsko narječje, na kojemu je pisana dubrovačka književnost, to nije samo narječje, tu je ugrađena cijela kultura. Latinizam, zapad, barok. To nikada nije bio dio srpske kulture i književnosti i nikada neće biti. Ovo što sada rade zapravo je oblik kulturne agresije iza koje stoje i druge pretenzije", rekla je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice hrvatske.
No možda je najjasnija i najkonstruktivnija reakcija ministra obrazovanja, koji jednostavno sve pripisuje srpskim kompleksima. "To što netko unutar svoje države objavljuje, po meni je to stvar kompleksa. Svojatanje Dubrovnika mislim da nikome pametnome ne pada napamet". rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
