Svaki radnik lani je dao 10.382 kune za pomoć brodogradnji, poljoprivredi, željeznici, televiziji... piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je za potpore prošle godine ukupno izdvojeno 19 posto više.

Ulaskom u Europsku uniju očekivalo se da će Hrvatska postupno smanjivati velike državne subvencije te će rasti udjel potpora od kojih korist imaju svi sektori, a ne samo odabrani. Međutim, posljednje izvješće o državnim potporama u 2018. godini iznova potvrđuje da su očekivanja bila preoptimistična i da je taj trend upravo suprotan, navodi dnevnik.

Od 2013. godine, kada su iznosile oko dva posto BDP-a, ukupne potpore lani su gotovo udvostručene, na približno četiri posto BDP-a. Iznosile su 14,8 milijardi kuna, 2,3 milijarde ili 18,8 posto više nego godinu prije.

Najviše za brodogradnju

Kao glavni razlog prošlogodišnjeg povećanja državnih potpora Vlada navodi protestirana jamstva za brodogradilišta u Puli i Rijeci koja su iznosila 2,5 milijardi kuna. Neovisno o tome je li se trošak prošlogodišnjih događanja u brodogradilištima mogao izbjeći ili barem smanjiti, za vlast je vjerojatno utješno to što je on jednokratne prirode. 

Međutim, to svakako nije dovoljan razlog da bi se opravdalo kontinuirano pogoršanje u kretanju državnih potpora, kako u smislu njihova iznosa tako i strukture, ističe Jutarnji list.

Stoga je na sjednici Vlade, prilikom usvajanja prošlogodišnjeg izvješća o državnim potporama, ministar financija Zdravko Marić imao potrebu reći da je nastavljen kontinuirani trend rasta dodijeljenih potpora te da se ograničena proračunska sredstva ne usmjeravaju u tzv. dobre potpore horizontalnog karaktera, donosi Jutarnji list.