Tako bi Grad Split, kao vlasnik stadiona, koristeci suncevu energiju proizvodio struju i prodavao je na domacem trzistu. Racuna se da bi struje iz ovog obnovljivog izvora bilo za oko osam tisuca domacinstava, a slicni model prikupljanja solarne energije na stadionu postoji u njemackom gradu Freiburgu.
U Banovinu je stiglo pismo namjere hrvatsko-njemacke poslovne grupacije u kojem se izrazava volja za postavljanjem novog poljudskog krovista, a koje je, kako je i sam autor projekta tog dijela stadiona i jedan od partnera u projektu Splicanin Bozenko Jelic potvrdio – u losem stanju.
Do sada se racunalo da bi u obnovu Poljuda trebalo uloziti oko 26 milijuna kuna, no toliko novca nema u gradskoj blagajni, a i pitanje je kada ce ga i biti.
Zato je javno-privatno partnerstvo jedno od logicnih rjesenja koje se namece, a Grad bi kao nositelj projekta, pozdrave li vijecnici ovu inicijativu, aplicirao za bespovratna sredstva iz fondova EU-a.
Potpunim natkrivanjem stadiona u Poljudu, Grad Split bi dobio prakticki najvecu 'zatvorenu povrsinu' u Hrvatskoj s oko cetrdeset tisuca sjedecih mjesta.
U odnosu na mijenjanje sadasnjih dotrajalih leksan ploca novima, ovaj je projekt u prednosti jer bi se njime vracao ulozeni novac, a i moze se bespovratno financirati iz EU fondova.
Postavljanje solarnih panela 3 x 3 m cca 3,5 MWh, stajalo bi 4,9 milijuna eura, a 7,8 milijuna eura kostala bi nova krovna konstrukcija.
Ovome se pridodaju i troskovi uredenja derutnih prostora na stadionu sto bi kostalo oko 900.000 kuna, pise Slobodna Dalmacija.
