Hripavac se širi Hrvatskom. Bebe kašlju, ne mogu disati, povraćaju, moraju u bolnicu. Cjepivo postoji već 64 godine, ali neki roditelji odlučili su da djecu na treba cijepiti. U pitanju je zarazna bolest. Od hripavca je u Mostaru umrla dvomjesečna beba.
"Ja vam samo mogu reći u razgovoru s kolegama da je ovo dijete imalo i neke druge bolesti i što je najbitnije u svemu, dijete nije bilo cijepljeno s obzirom i na dob, to je dva mjeseca, tako da…", govori za RTL Eniz Čolaković, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a BIH.
Zahvaljujući cjepivu, danas se rijetko umire od hripavca. Problem je kada se djeca ne cijepe do prve godine života.
Najgore stvari se događaju 'nekom drugom'
U Hrvatskoj imamo epidemiju hripavca i epidemiju onih koji svoju djecu ne žele cijepiti, iako je u pitanju obavezno cjepivo.
"Ljudi ne shvaćaju koliko je to opasna bolest jer se loše stvari ili u najgorem scenariju, smrtni slučajevi, ne događaju vama. Odnosno vi tako mislite, dok vas to ne pogodi“, kaže Goran Tešović, specijalist pedijatrijske infektologije.
Novinarka Jutarnjeg lista, Goranka Jureško, koja koja godinama prati zdravstvo, dodaje: "Strašno je da u 21. stoljeću umre ijedno dijete jer nije cijepljeno."
Jug Hrvatske: Dvoje od troje djece nije cijepljeno
Na razini Hrvatske, blizu smo 95 posto procijepljenosti, ali županijska slika kod nekih nije dobra.
Prvo osnovno i dva obavezna docjepljivanja primi više od 95 posto djece. Daleko najgora županija je Dubrovačko-neretvanska gdje se prvi put cijepi manje od 80 posto djece, u prvom docjepljivanju broj pada ispod 70 posto, a u drugom na 35 posto djece. Tako dvoje od troje djece koji po zakonu moraju biti cijepljeni na samom jugu Hrvatske nisu dobili obavezno cjepivo.
"Ovo je, čovjek bi se usudio reći, tragično nisko. Ali, čujte, ima još regija i zemalja koje imaju tako niski postotak. S takvim postotkom procijepljenosti se bilo koja bolest, a pogotovo tako kontagiozna kao što hripavac jest, može lako širiti u populaciji", kaže Tešović.
"To je problem koji dugo tinja i sad je to kulminiralo. Malo je reći da me žalosti", dodaje Božo Radić, specijalist gastroenterologije.
Žalosti i da jug prednjači kada govorimo o očitom nepovjerenju prema cijepljenju, ali i prema struci.
"Ako ja nešto pročitam na nekoj društvenoj mreži, onda postoji iza tog hrpa ljudi koja ni o čemu ništa ne zna i uvjerava vas da je to super ako vi ne cijepite djecu. Tvrde da će vaše dijete zbog toga dobiti autizam, da će se, da tako kažem, precijepiti i da im od toliko cjepiva pada imunitet", objašnjava Jureško. Stvarnost je bitno drugačija.
"Roditelji nisu svjesni da djecu u prvog godini života treba cijepiti. Jako je važno, jer vjerojatno postoje roditelji koji nisu svjesni da se svako odlaganje može skupo platiti", kaže Goranka Petrović, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja roditelje poziva na cijepljenje i edukaciju.
