Prilično gadljive slike stigle su nam u redakciju Danas.hr-a čitateljice iz Zagreba koja muku muči sa smrdljivim martinima. Kaže, stanje na njenom balkonu je opsadno i u očaju gleda, ne samo kako ti kukci palze svuda naokolo, nego kako joj cvijeće na balkonu naočigled propada.
"Dakle bila sam u potpunom šoku kada sam u nedjelju izašla na balkon. Bilo ih je more - jedni su plazili po balkonu, drugi su bili izokrenuti na leđa i nogicama lamatali zrakom, treći su bili već mrtvi. Pomela sam svo čudo smrdljivih martina i doslovno mi se zgadio život. Sve je počelo toliko smrdjeti da mi je bilo jasno otkud njihovo ime. Ali najgore je što mi cvijeće propada", rekla nam je čitateljica koja nam je poslala slike i video neugodnog prizora.
Kaže, najezda smrdljivih martina traje već oko dva tjedna, isprva je primijetila da joj se cvijeće suši, a kad se približila, bilo joj je jasno.
"Lišće na cvijeću postalo je rupičasto, odjednom se sve počelo sušiti. OK, jesen je, ali odjednom nagla promjena na cvijeću. I otkud toliko rupa na lišću? Nije mi bilo jasno pa sam unijela cvijeće u kupaonicu i htjela ga malo istuširati, pokidati suho lišće i onda sam shvatila - dok sam tuširala listove cvijeća, primijetila sam mala bića kako se pokušavaju sakriti od vode ispod lišća. Bili su to martini", rekla nam je.
Na njen užas shvatila je da biljke nije "napala" jesen, a da se lišće ne suši zbog promjene temperature i vremena. Istina je bila puno opakija - njeno cvijeće postao je švedski stol za ove kukce. Nastavlja da je narednih dana postajalo sve gore, isprva nije primjećivala smrdljive martine koji su se skrivali u teglama cvijeća, sad ih ima posvuda.
"I ulaze u stan, zavuku se u sobu, noću lete i zuje, klinci me vade iz kreveta da ih izbacim van jer se boje i gade im se martini. Upomoć!", zavapila je čitateljica.
'Hladno im je, baš kao i nama, pa traže grijani prostor'
Izv. prof. dr. sc. Ivana Pajač Živković iz Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu kaže da nema mjesta panici, iako su balkoni posljednjih dana puni ovih insekata.
Prof. Ivana Pajač Živković
"Ne bih rekla da je najezda, to je više uobičajena pojava za ovo doba godine. Naime, kada temperature padnu ispod 10 stupnjeva Celzijevih, tada se stjenice povlače na prezimljenje, traže grijane prostore jer je i njima hladno vani, baš kao i nama. Smrdljivi martini su inače stjenice iz porodice smrdljivih ili štitastih stjenica (Pentatomidae). Imamo i stranu invazivnu vrstu – smeđu mramorastu stjenicu (Halyomorpha halys) iz iste porodice, koja ima iste navike kao i naša domaća vrsta, smrdljivi martin (Rhaphigaster nebulosa)", rekla nam je ova stručnjakinja.
Naoko su smrdljivi martin i smeđa mramorasta stjenica vrlo slični, a jedino se preko morfoloških karakteristika mogu razlikovati – po razlikama na ticalima, polupokrilju, prsištu i nogama, ali to može prepoznati samo stručnjak. I po boji su vrlo slični, ali razlike se ne mogu lako uočiti. "Dodaje da postoje i druge vrste smrdljivih stjenica slične smrdljivom martinu kao npr. smrdljiva greta (Dolycoris baccarum) ili vrste iz iste porodice koje također ulaze u grijane prostore kao npr. zelena štitasta stjenica (Nezara viridula).
Na pitanje kako zaštititi balkonsko cvijeće od smrdljivih stjenica, Ivana Pajač Živković savjetuje postavljanje zaštitne mreže koju koriste i povrtlari na usjevima.
Više je vrsta smrdljivih martina, a ima i invazivna vrsta koja se slično ponaša kao i 'domaći'. I zeleni i smeđe-sivi smrdljivi martini iz iste su skupine insekata
Ptice se njima hrane
"Ali smrdljivi martini mogu se skupiti i rukom kako biste spriječili njihov ulazak u grijane prostorije. Pomoći će i ako se postave mreže za komarce na prozore i vrata", kaže nam.
Inače, smrdljivi martini imaju svoje mjesto u prirodi, drugi kukci i ptice se njima hrane, te ih napadaju neke gljive i bakterije. Pitali smo, prenose li možda ovi kukci kakve bolesti.
"Smrdljivi martini ne prenose bolesti na ljude, ali mogu izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih skupina poput astmatičara ili alergičara zbog smrdljivih mirisa koje ispuštaju u svrhu obrane. Ako ih sklanjate, najbolje je to učiniti rukavicama i izbaciti ih van, no oni će uvijek pronaći način da ponovno uđu", kaže naša sugovornica.
Razbila je i još jedan mit - da se smrdljivi martin ne može vratiti na noge, jednom kad se "izvali na leđa".
"Itekako može, treba mu možda vremena, ali oni to itekako mogu", kaže ova stručnjakinja.
Martini su također stjenice
Zanimljivo je kako su smrdljivi martini isto stjenice baš kao i oni sitni kukci koji su mnogima zagorčavali život tijekom ljeta. Tada je bila riječ o mrežastoj hrastovoj stjenici za koju su mnogi tijekom ljeta javljali da je ima puno na Sljemenu.
"U gradu je to bila mrežasta stjenica platane pa su oni, koji žive uz drvored platane, primjećivali stjenice češće na odjeći ili kako im ulaze u kuće. Inače, ova godina, zbog povoljnih klimatskih uvjeta, omogućila je povećano razmnožavanje stjenica, što je prouzročilo poljoprivredne štete. Sada migriraju iz agroekoloških sustava u urbana područja", kaže prof. Ivana Pajač Živković.
POGLEDAJTE VIDEO Hrastovih mrežastih stjenice više nego ikad: Što se događa?